DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Restauracije: Univerzumi likovnosti

UTORAK, 28. travnja 2026. 21:00
Histrionski dom

U Kinu Tuškanac u gostima predstavlja se pet digitalno restauriranih dokumentarnih filmova o likovnosti iz 1970-ih. Borislav Benažić, diplomirani povjesničar umjetnosti i likovni kritičar, posvetio je i svoje filmsko djelovanje likovnoj umjetnosti.

Vidjet ćemo tri njegova vizualno profinjena filma. Dva su posvećena pojedinim likovnim umjetnicima uz osobne komentare slikara u offu (Stakla Antuna Motike, 1971; Otkriće zime Ivana Generalića, 1976), a treći je njegov glasoviti bunkerirani film o krađi umjetnina kolekcionara Ante Topića-Mimare Zameteni trag (1972). U programu je i ingeniozni film Antuna Vrdoljaka Ivan Lacković-Croata (1972) snimljen kroz staklo na kojem autor slika te film Obrada Gluščevića Zemlja - grupa slikara (1973) o glasovitoj socijalno i politički angažiranoj likovnoj grupi Zemlja.

Uz projekciju održat će se razgovor s redateljem Borislavom Benažićem. Kustos programa je filmolog dr. sc. Juraj Kukoč.

Filmovi su restaurirani u programima digitalne restauracije Ustanove Zagreb film u suradnji s Hrvatskom kinotekom Hrvatskog državnog arhiva, a uz potporu Grada Zagreba i HAVC-a. Restauracija je provedena u zagrebačkim studijima Ater i Klik film.

Ulaz na projekciju je besplatan.

Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije — prilog razvoju kritičke misli #5

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske najavljuje peto izdanje Praktikuma – edukativnog i praktičnog programa namijenjenog diplomiranim povjesničarima umjetnosti i studentima završnih godina iz Hrvatske i inozemstva.

Program je pokrenut eksperimentalno, no kroz protekla izdanja pokazalo se koliko je ovakav format važan i potreban – interes sudionika kontinuirano raste, a Praktikum se profilirao kao prostor susreta, razmjene i zajedničkog rada. Posebno nam je važno umrežavanje kolega s umjetnicima, kustosima i međusobno, kao i poticanje otvorenih razgovora iz kojih se razvija konkretno djelovanje.

Ovogodišnji program realizira se u suradnji s Institutom za suvremenu umjetnost i AICA-om Hrvatska, a završna izložba bit će predstavljena u sklopu sajma suvremene umjetnosti Art Zagreb.

Tema ovogodišnjeg praktikuma usmjerena je na promišljanje odnosa između povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke prakse. Polaznici će analizirati tekst povjesničarke umjetnosti Vere Horvat Pintarić te kroz dijalog s kolegama, umjetnicima i kustosima razvijati izložbeni koncept inspiriran tim tekstom.

Program otvara niz važnih pitanja: Može li povjesničar umjetnosti danas ponuditi relevantnu evaluaciju suvremenog djela? Ima li još uvijek ulogu posrednika između muzeja, tržišta i publike? Može li se obnoviti autoritet stručne prosudbe u vremenu algoritamski oblikovanih mišljenja?

Kroz rad na skupnoj izložbi suvremene umjetnosti polaznici će: primijeniti teorijska znanja u kontekstu suvremene hrvatske umjetnosti, reinterpretirati klasične i moderne tekstove u odnosu na suvremenu produkciju te sudjelovati u svim fazama realizacije izložbe – od koncepta do promocije.

Prijave su otvorene do 20. svibnja 2026.
Prijavni obrazac: https://forms.gle/PmDsyqGwHPgDcKge8

Sastanci će se održavati online, uz nekoliko susreta uživo (raspored prema dogovoru sa sudionicima).

Organizator: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Partneri: Art Zagreb 2026, Institut za suvremenu umjetnost, AICA Hrvatska

Dan sjećanja na Ružicu Šimunović

ponedjeljak, 27. travnja 2026. 18:00 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Osmi susret u počast likovnoj kritičarki Ružici Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. - Washington D.C., 27. travnja 2018.)  obilježava desetu obljetnicu knjige Ružice Šimunović „Tijelo u dijalogu: ženske performativne prakse u Hrvatskoj“ (Durieux, 2016.). Iz osvrta kustosice i povjesničarke umjetnosti Olge Majcen Linn (2016), riječ je o “vrlo sistematično izrađenoj komunikativnoj povijesti ženskog izvedbenog djelovanja, potkrijepljenoj sustavnim intervjuima s praktički svim umjetnicama koje se bave, u bilo kojoj fazi svog djelovanja, performansom od 70-ih godina prošlog stoljeća do danas. Knjiga Tijelo u dijalogu opredmećuje njihovih dvadeset glasova kroz koje saznajemo o motivaciji, fazama djelovanja, pojedinim performansima i sl. Kroz kunsthistoričarski dosljedno i pedantno vođene intervjue, koji su uz to vrlo uzbudljivi, stvara se nezamjenjiva arhiva podataka u prvom licu.”

Povodom obljetnice, susret ugošćuje okrugli stol na kojemu će se kustosice, istraživačice i kritičarke osvrnuti na publikaciju te ponuditi kritičke poglede na suvremeni prostor ženskih performativnih praksi. U razgovoru će sudjelovati Ivana Bago, Suzana Marjanić i Olga Majcen Linn, a moderirat će ga Luja Šimunović.

Ovom će prilikom nakladnička kuća Durieux ponuditi publikaciju po promotivnoj cijeni.

Događaj organiziraju: Sanja Cvetnić, Irena Kraševac i Luja Šimunović.

Vizual: Željko Badurina, Red Ružica, 2006.

Vladimir Crnković
Ivan Rabuzin

srijeda, 8. travnja 2026., 18:00 sati

Kulturni Centar Ivan Rabuzin, Antuna Mihanovića 3, Novi Marof

Nakon predstavljanja u Matici hrvatskoj u Zagrebu krajem veljače, novo izdanje DPUH-a nastalo u suradnji s Gradom Novim Marofom i Kajkavskim spraviščem – knjiga Vladimira Crnkovića Ivan Rabuzin – Kritička antologija od 1944. do kraja 1964. godine – bit će predstavljena i u Novom Marofu.

Riječ je o opsežnoj stručno-znanstvenoj studiji posvećenoj ranim desetljećima stvaralaštva Ivana Rabuzina, jednog od najznačajnijih predstavnika hrvatske naive. Knjiga donosi sustavnu analizu umjetnikova razvoja, ključnih djela i recepcije, temeljenu na dugogodišnjoj autorovoj bliskoj suradnji s Rabuzinom.

Od 28. ožujka do 27. travnja 2026. u Novom Marofu se održavaju 10. Rabuzinovi dani.

Priopćenje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske o Gradskom stadionu Poljud

Kao predstavnici krovne strukovne udruge povjesničara umjetnosti Hrvatske, a potaknuti živom raspravom koja se u medijima razvila na temu rušenja Gradskog stadiona Poljud, pozvani smo iznijeti stajalište naše struke.

Gradski stadion Poljud pojedinačno je zaštićeno kulturno dobro od 2015. godine. Stoga ga, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara treba čuvati, konzervirati i restaurirati sukladno njegovim vrijednostima i smjernicama struke. Vrijednosti stadiona, njegova arhitektonska koncepcija, jedinstvena inženjerska krovna konstrukcija, urbanističke vrijednosti i smještaj u krajoliku, priznate su ne samo njegovim statusom kulturnog dobra u Hrvatskoj, već i u svjetskim okvirima. To su potvrdile i izložbe na kojima je stadion bio predstavljen, u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku 2018. i na izložbi „Stadioni – Arhitektura mita“ u Rimu 2025.  Osim arhitekture stadiona zaštićen je i prostor u njegovoj neposrednoj blizini, s ciljem zaštite vizura i urbanističkih vrijednosti tog remek-djela.

Iz Rješenja o zaštiti koje je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske donijelo 2015. godine izdvajamo:

Veliki stadion splitskog nogometnog kluba “Hajduk” sagrađen je 1979. u splitskom predjelu Poljud, zbog čega i danas nosi naziv Gradski stadion Poljud, a projektirao ga je istaknuti hrvatski arhitekt Boris Magaš (1930.-2013.). Realizacija projekta vezuje se uz VIII. Mediteranske igre koje su se 1979. održale u Splitu. Iste godine autor je nagrađen tada Saveznom nagradom „Borba“ za arhitekturu i urbanističko-arhitektonski koncept stadiona u Poljudu. Gradski stadion Poljud, smješten u prirodnom okruženju Kaštelanskog zaljeva, vizurno orijentiran prema zelenilu Marjana, neznatno upušten u teren kako bi u različitim vizurama iskazao izuzetno lagan volumen koji u prostoru gotovo lebdi, svojim smještajem u prostoru, oblikovanjem i konstrukcijom svjedoči iznimne urbanističke i arhitektonske vrijednosti i posjeduje nezamjenjivu odrednicu suvremenosti.

Medijska kampanja s idejom izgradnje novog stadiona koja se vodi još od ljeta 2025. dosegla je vrhunac predstavljanjem Studije izvodljivosti za projekt „Nogometni stadion i kamp u Splitu“ koju je izradila tvrtka UHY Savjetovanje d.o.o., a koja se temelji prvenstveno na analizi ekonomske isplativosti četiri opcije razvoja stadionske infrastrukture. Studija je ukidanje statusa kulturnog dobra i rušenje stadiona proglasila najisplativijom opcijom, koja ne podrazumijeva preispitivanje takve odluke. Mišljenje strukā – konzervatora, arhitekata, urbanista, statičara i građevinara, u čijoj je nadležnosti takva vrsta rasprave, nije razmatrano. Od održavanja i restauriranja kulturnog dobra planiranih izradom dokumentacije još od 2018. godine došlo je do obrata i rušenja kao favorizirane opcije. Znakovito je da opcija koju zagovaraju izrađivači studije, osim rušenja postojećeg i izgradnje novog stadiona unutar kojeg su planirani prateći sportski sadržaji i kongresni centar, u neposrednoj blizini stadiona predviđa i izgradnju komercijalnih sadržaja – hotela i trgovačkog centra izuzetno velikih kapaciteta, oko 50.000 m². Ta izgradnja nije istaknuta u prvom planu opcije, a pravo izgradnje imali bi privatni investitori.

Ističemo da studija kao ekonomski najisplativiju opciju nudi onu koja je suprotna važećim zakonima Republike Hrvatske: Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te važećem Generalnom urbanističkom planu Splita, koji u zoni Gradski projekt Poljud ne dopušta izgradnju komercijalnih sadržaja predviđenih studijom. Zaključujemo da je remek-djelo Borisa Magaša postalo smetnja profitu i planiranim novim izgradnjama lukrativnih sadržaja.

Tema rušenja stadiona u Poljudu, na način na koji je prezentirana, protivi se spomenutim zakonskim dokumentima pa držimo da nije prihvatljiva, kao ni prijedlog referenduma do kojeg zasad nije došlo. O kulturnim dobrima i načinima njihova održavanja trebaju odlučivati isključivo za to nadležne profesije.

Gradski stadion Poljud, godinama neodržavan i prepušten nedovoljnoj brizi vlasnika i korisnika, zahtijeva hitne konzervatorsko-restauratorske intervencije kojima će prethoditi stručno utemeljene procjene statike betonske i MERO konstrukcije. Od relevantnih i nepristranih stručnjaka očekuje se analiza postojećeg stanja konstrukcije i prijedlog sanacije. U 21. je stoljeću održavanje i revitaliziranje modernističke arhitekture znatno napredovalo, dostupna su brojna rješenja i načini održavanja, sanacije i rekonstrukcije.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske se u svojoj povijesti, počevši od zalaganja dugogodišnjeg predsjednika Društva Radovana Ivančevića, uvijek zalagalo za zaštitu kulturne baštine i branilo prostor javnog interesa kada bi se držalo da su ugroženi. Činimo to i ovom prigodom. Gradski stadion Poljud i prostor uokolo stadiona zaštićeno je kulturno dobro te ga treba čuvati sukladno njegovim međunarodno prepoznatim, iznimnim arhitektonskim i urbanističkim vrijednostima i na temelju odluka relevantnih profesija.  

Stadion u Poljudu kao registrirano kulturno dobro zaslužuje stručan, konzervatorski tretman i s njim treba započeti odmah.

foto: Ivica Pleština

PREDSTAVLJANJE

Nikola Jakšić

Iluminirani liturgijski rukopisi srednjega vijeka u Dalmaciji

srijeda, 11. ožujka 2026., 12:00 sati

Matica hrvatska, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb, dvorana Jure Petričevića

Knjiga Iluminirani liturgijski rukopisi srednjega vijeka u Dalmaciji – odabrane studije autora Nikole Jakšića, professora emeritusa Sveučilišta u Zadru, predstavlja izniman doprinos hrvatskoj povijesnoumjetničkoj literaturi. Iako su iluminirani liturgijski rukopisi na području Hrvatske bili predmet pionirskih istraživanja, cjelovita i metodološki dosljedna studija kakvu zaslužuju dugo je izostajala. Objavom ove knjige taj je znakoviti nedostatak napokon nadoknađen.

Autor iluminacijama pristupa u neraskidivoj vezi s tekstom i notacijom koje ilustriraju, potvrđujući se kao vrstan poznavatelj latinskoga jezika i srednjovjekovnih liturgijskih praksi. Upravo mu je to znanje omogućilo preciznu ikonografsku i grafičku interpretaciju svakog inicijala te njegovo smještanje u ispravan likovni i sadržajni kontekst. Jakšić s velikom pažnjom analizira sadržaj i liturgijsku namjenu rukopisa, vrste ilustracija i njihovu povezanost s ustrojstvom teksta, nudeći čitatelju cjelovit uvid u njihovu povijest i značenje.

Ova minuciozna studija ne govori samo o likovnim vrijednostima iluminacija, nego i o kršćanstvu, pismenosti i civilizaciji srednjega vijeka uopće. Rukopisi koje obrađuje predstavljaju prvorazredne spomenike kulture i dragocjene povijesne dokumente, a autor u potpunosti nadoknađuje manjkavosti ranije bibliografije, postavljajući visoke metodološke standarde za buduća istraživanja.

Posebnu vrijednost Jakšićeva rada potvrđuje i njegov doprinos povratu jednoga folija iz rukopisa ukradenog 1986. godine iz franjevačkog samostana sv. Eufemije u Kamporu na Rabu. Zahvaljujući tome što je slučaj iznio pred međunarodnu znanstvenu javnost, list je vraćen iz muzeja u Japanu, čime je autor dao i konkretan doprinos zaštiti hrvatske kulturne baštine. (preuzeto iz recenzija)

Zbornik predstavljaju: Dino Milinović, Ivan Josipović i Nikola Jakšić

Izdavač: Sveučilište u Zadru, 2025.

Recenzenti: Bojan Goja i Dino Milinović

Urednik: Ivan Josipović

Organizatori predstavljanja: DPUH i Odjel za likovne umjetnosti Matice hrvatske

RAZGOVOR U DPUH-u

Aktualnost moderne arhitektonske baštine u Zagrebu

utorak, 10. ožujka 2026., 18:00 sati

DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb

Tema razgovora je aktualnost moderne i modernističke arhitektonske baštine u Zagrebu. Naglasak je na poticanju dijaloga zainteresirane stručne i šire javnosti o pitanjima nasljeđa moderne graditeljske baštine i njezine uloge u urbanom okviru. Cilj razgovora je razmjena mišljenja sudionika  koji svojim kompetencijama zastupaju znanstvene, stručne i operativne okvire, iskustva i interese korisnika te pridonijeti osmišljavanju mogućih strategija održivosti postojećih prostora.

Karakteristični primjeri su, između ostalih, robne kuće Nama u Ilici i na Kvaternikovom trgu multifunkcionalni kompleksi Brodarskog instituta i zgrada Pučkog otvorenog učilišta. Riječ je o iznimno vrijednim ostvarenjima arhitektonske i urbane kulture, koji potiču na promišljanje novih i/li transformacije prijašnjih namjena. Razgovor o temi uključuje i pitanja konteksta u kojem arhitektura i urbanizam imaju formativne uloge u afirmiranju prostornih, društvenih i kulturnih vrijednosti. Među ostalim, razgovarat će se o pitanjima mogućih djelotvornih načina afirmiranja tih vrijednosti, primjerima dobre prakse, novim pristupima afirmiranju vrijednosti ove baštine usmjerenim poticanju novih ideja i programa povezanih s mogućim namjenama, koje bi pridonijele održivosti arhitektonske i urbane baštine.

U razgovoru sudjeluju: Marijana Sironić, dipl. ing. arh. (pomoćnica pročelnice za kulturnu Gradski ured za kulturnu baštinu i prirodu), Marko Špikić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu),  Marta Pedišić-Buča (bivša zaposlenica i voditeljica sektora pomorske tehnologije odjela razvoja i istraživanja u Brodarskom institutu d.d. i Hrvatskoj brodogradnji-Jadranbrod d.d.) i Gordana Paškvan-Budiselić, d.i.a. te moderatorica i voditeljica Jasna Galjer.

Podsjećamo vas da su prijave za izlaganja na 6. kongresu hrvatskih povjesničara umjetnosti otvorene do 1. ožujka 2026.

Kongres se održava u godini u kojoj Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske obilježava 70 godina kontinuiranog djelovanja. Tema Povjesničar umjetnosti kao autor usmjerena je na propitivanje uloge povjesničara umjetnosti kao kreativnog autora, interpretatora i nositelja autoriteta u eri digitalizacije, interdisciplinarnosti i sveprisutne birokratizacije.

Kongres se održava pod pokroviteljstvom CIHA-e (Comité International d’Histoire de l’Art), Ministarstva kulture i medija RH te je satelitski događaj Festivala Novog europskog Bauhausa 2026. – čime se uključuje u relevantni europski kulturni i znanstveni okvir.

Gostujuća predavanja:

• Michelle Foa (Tulane University, New Orleans) – renomirana stručnjakinja za francusku umjetnost 19. stoljeća, autorica knjige o Georgesu Seuratu, donosi nova tumačenja Edgara Degasa i impresionizma.
• Ivan Gerát (Slovačka akademija znanosti, Bratislava) – vodeći srednjoeuropski povjesničar umjetnosti, otvorit će teorijska i metodološka pitanja suvremene historiografije naše struke.

Načini sudjelovanja

• samostalno izlaganje (15 min)
• organizacija tematskog panela (60 min)
• predstavljanje znanstvenog ili stručnog projekta (15 min)

Prijave (sažetak do 900 znakova + biografija do 400 znakova) šaljite najkasnije do 1. ožujka 2026. 

UPUTE ZA PRIJAVU: POZIV

Vladimir Crnković

Ivan Rabuzin – Kritička antologija od 1944. do kraja 1964. godine

četvrtak 26. veljače 2026., 12:00 sati

Matica hrvatska, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb, dvorana Jure Petričevića

Ivan Rabuzin (1921.–2008.) jedan je od najznačajnijih predstavnika hrvatske i europske naive, umjetnik čije je djelo od svojih početaka do danas zadržalo jednaku svježinu, prepoznatljivost i univerzalnost. Njegov put, od amaterskih početaka sredinom 1940-ih do zrelog i visoko artikuliranog opusa ranih 1960-ih, obilježen je postupnim, ali iznimno dosljednim izgrađivanjem singularne poetike prepoznatljive u njegovim vizionarskim pejzažima, idealiziranim oblicima prirode te karakterističnim „kozmologijama“ oblaka, brežuljaka i cvjetova.

Publikacija Ivan Rabuzin – Kritička antologija od 1944. do kraja 1964. godine povjesničara umjetnosti Vladimira Crnkovića predstavlja opsežnu stručno-znanstvenu studiju posvećenu ranim dvama desetljećima Rabuzinova stvaralaštva. Nastala je između 2020. i 2024. kao priprema za stotu godišnjicu umjetnikova rođenja. Posebnu vrijednost ovoj publikaciji daje činjenica da je Crnković tijekom više desetljeća blisko surađivao s Ivanom Rabuzinom, što mu je omogućilo jedinstven i iznimno informiran uvid u umjetnikov rad, razvoj i misaoni svijet.

Autor u knjizi sustavno analizira ključna Rabuzinova djela, njihove stilske mijene, recepciju te odnos s kritičarima poput Radoslava Putara i Dimitrija Bašičevića – Miće. Izvorno zamišljena kao bogato ilustrirana monografija s više od stotinu crno-bijelih i kolor reprodukcija, publikacija je nakon dovršenog prijeloma morala biti objavljena bez ijedne reprodukcije zbog neriješenih pitanja autorskih prava s dijelom Rabuzinovih nasljednika. Iako su slike uklonjene, tekst ostaje neizmijenjen. Autor je u opsežnim bilješkama precizno naveo sve izvore u kojima se pojedina djela mogu vidjeti, kao i institucije i zbirke u kojima se čuvaju.

Knjiga je ujedno osobna posveta Rabuzinovoj supruzi Ljubici, koja je podržala projekt. Unatoč izostanku vizualnog materijala, studija nastoji – i prema autoru uspijeva – jasno pokazati umjetnikov razvoj te potvrditi važnost i univerzalnu vrijednost Rabuzinova opusa u kontekstu hrvatske naive, moderne umjetnosti i globalne likovne scene.

Izdavači: DPUH, Grad Novi Marof, Kajkavsko spravišče, 2025.

Knjigu predstavljaju: Dino Milinović, Ivana Mance Cipek, Marijan Špoljar i Vladimir Crnković

Organizatori predstavljanja Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Odjel za likovne umjetnosti Matice hrvatske

POZIVNICA

Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti: Olga Maruševski (1922.–2008.)

četvrtak, 12. veljače 2026., 13.00 sati

Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža, Frankopanska 26, Zagreb

Zbornik predstavljaju: Dino Milinović, predsjednik DPUH-a, Filip Hameršak, ravnatelj LZMK-a, recenzentica Ljerka Dulibić, Milan Pelc i urednica Irena Kraševac.

Zbornik radova znanstveno-stručnog skupa Hrvatski povjesničari umjetnosti Olga Maruševski (1922.–2008.) donosi priloge istraživača različitih generacija koji iz suvremenih perspektiva razmatraju tematske krugove u fokusu jedne od najistaknutijih hrvatskih povjesničarki umjetnosti.

Plodno polje svojega cjelokupnog znanstveno-istraživačkog rada Olga Maruševski pronašla je u razdoblju tzv. dugog 19. stoljeća. U brojnim je tekstovima među prvima valorizirala pojave i osobe koje su oblikovale hrvatsku umjetnost i kulturu toga doba, donoseći teorijsku utemeljenost u okviru širega srednjoeuropskog kruga, čime je njezin doprinos hrvatskoj povijesti umjetnosti od iznimnog značenja.

Autori priloga u Zborniku su: Andrea Baotić-Rustanbegović, Magdalena Blažić, Vanja Brdar Mustapić, Sanja Cvetnić, Dragan Damjanović, Frano Dulibić, Andrea Klobučar, Snješka Knežević, Ivan Kokeza, Irena Kraševac, Ozana Martinčić, Lina Šojat, Rafaela Tassotti i Antonija Tomić.

Posebnu vrijednost Zborniku daje prvi put objavljen autobiografski tekst Olge Maruševski (rođene Tanhofer) "Zapisci. Opasno je nagnuti se van prije osamdesete". On donosi intimno, britko i autoironično svjedočanstvo o životu, radu i duhu vremena – od Drugog svjetskog rata do 2004. godine, nudeći ujedno i jedinstven pogled na zagrebački intelektualni i građanski milje.

Zbornik je objavljen u okviru projekta Hrvatski povjesničari umjetnosti, koji Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske od 2013. godine sustavno razvija s ciljem istraživanja i valorizacije djelovanja istaknutih povjesničara umjetnosti te pisanja povijesti struke u Hrvatskoj.

Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2025.

Urednice: Irena Kraševac i Martina Petrinović

Recenzentice: Ljerka Dulibić i Ivana Mance Cipek

Oblikovanje: Tomislav Vlainić

Lektura: Sanja Graša i Maja Trinajstić

Naklada: 150 primjeraka