| |
|
|
| |
Uz znanstveni skup u povodu stote obljetnice rođenja akademkinje Anđele Horvat (1911.-1985.)
objavljen je i časopis Peristil za 2011. godinu (br. LIV) kao zbornik radova.
PERISTIL 54/2011 |
 |
Uz znanstveni skup objavljeno je digitalno faksimilno izdanje knjige Anđela Horvat: »Između gotike i baroka. Umjetnost kontinentalnog dijela
Hrvatske od oko 1500. do oko 1700.« (DPUH, 1975.).
Između gotike i baroka |
|
Bilten DPUH za mjesec travanj 2012.
BILTEN 93 |
|
| AKTUALNO U DPUH |
OTVORENA SRIJEDA
RAZMJENA STRUČNIH KNJIGA I ČASOPISA U DPUH
U srijedu, 18. 4. i 25. 4. od 14.00 do 18.00 sati, kada su prema programu predviđena predavanja, u Društvu ćemo organizirati mogućnost razmjene sručnih knjiga i časopisa za članove DPUH uz predočenje valjane članske iskaznice.
Kolege mogu donijeti stručnu literaturu i razmijeniti je proporcionalno s donešenim knjigama.
SRIJEDA, 25. 4. 2012. U 18.30 SATI
DPUH, PRERADOVIĆEVA 44, ZAGREB
Konzervatorski problemi u očuvanju kulturne baštine dijela središnje i zapadne Slavonije
Dr. sc. Žarko Španiček, pročelnik Konzervatorskog zavoda u Požegi za područje Požeško-slavonske županije i Virovitičko-podravske županije
Na temelju izabranih primjera obnove u proteklih desetak godina (obnova ratom razrušene crkve u Voćinu, obnova Katedrale sv. Terezije i Kužnog pila u Požegi, Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Lipiku, zahvati u kulturno-povijesnoj cjelini grada Požege) pokušat će se ukazati na osnovne značajke i ključne probleme konzervatorskog rada na ovom području. Usporedo će se prikazati spomenici i zahvati koji ne nalaze mjesta u programima obnove, a svakako bi to trebali (srednjovjekovna fortifi kacijska i profana arhitektura, tradicijska baština, zaštićene gradske jezgre). Konzervatorska praksa najčešće ne tretira zaštićene urbane jezgre kao spomeničke cjeline, nego kao skup pojedinačnih spomenika gušće koncentriranih u određenoj zoni. Posljedica toga je da do sada nije bilo programa koji bi se odnosili na kulturno-povijesne cjeline, nego samo na pojedinačne zgrade unutar zaštićenih.
Na temelju iznesenih primjera problematizirat će se dosadašnji modeli obnove kulturne baštine i ukazati na njihovu vezu s organizacijskom strukturom konzervatorske službe. Istaknut će se osnovni problemi konzervatorske prakse, među koje spada i pomanjkanje stručne rasprave o ključnim konzervatorskim pitanjima i projektima.
|
|
| NAJAVA TRIBINE – LIKOVNA KULTURA / LIKOVNA UMJETNOSTI U HRVATSKIM ŠKOLAMA DANAS |
SRIJEDA, 9. 5. 2012. U 11.00 SATI
Jedan od zaključaka 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti održanog 2010. godine glasio je: “Za razvoj svijesti o baštini i stjecanje likovne kulture presudan je obrazovni sustav. Smanjenjem nastavne satnice iz predmeta Likovna kultura / Likovna umjetnost u osnovnoj i srednjoj školi mladi u Hrvatskoj izgubili su mogućnost da ih se kroz obrazovanje redovito i smišljeno potiče na razmišljanje i kreativno rješavanje likovnih, a time i drugih problema, uči o lijepom, o važnosti čuvanja baštine te o vizualnoj komunikaciji. Hrvatski povjesničari umjetnosti ističu važnost poticanja daljnjeg obrazovanja kao vida unapređenja svih profesionalnih djelatnosti unutar struke, od osnovnog i srednjeg obrazovanja do muzeja i konzervatorske službe”.
U namjeri da ne čekamo sljedeći kongres kako bismo konstatirali i upozorili na stanje likovne kulture u obrazovnom sustavu u našim školama, pozivamo Vas da svojim prijedlozima pridonesete kvalitenijoj organizaciji tribine koja će se održati u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske.
|
|
| POZIV ZA PREDAJU PRILOGA I RUKOPISA ZA IZDAVAČKU DJELATNOST DPUH |
ROK ZA PREDAJU JE 15. 6. 2012.
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske poziva članove i kolege na predaju stručnih i znanstvenih tekstova za objavljivanje u edicijama:
1. Peristil – zbornik radova za povijest umjetnosti (tekst do 16 kartica /1 autorski arak/ i 10 slikovnih priloga, prema uputama objavljenim na www. dpuh.hr)
2. Studije DPUH / novi prilozi povijesti umjetnosti u Hrvatskoj (novopokrenuta edicija u kojoj ćemo publicirati recenzirane članke od 2-4 autorska arka i 30-ak slikovnih priloga)
3. Knjige (monografske studije o hrvatskim umjetnicima, spomenicima i razdobljima; teme iz područja zaštite spomenika, biografski tekstovi o našim povjesničarima umjetnosti, prikazi i kritike)
4. CD-ROM – antologijski tekstovi hrvatske povijesti umjetnosti (u suvremenom mediju objavit će se članci
naših zaslužnih kolega koji su razasuti po različitim i teže dostupnim starijim publikacijama)
|
|
| POZIV ZA PRIMANJE U ČLANSTVO DPUH |
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objavljuje poziv za primanje novih članova.
Redovnim članom Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske može postati svaki diplomirani povjesničar umjetnosti, domaći ili strani (nostrificirana diploma u Hrvatskoj), zainteresiran za rad u DPUH a prihvaća odredbe Statuta DPUH.
Redovnim članom mogu postati i stručnjaci iz srodnih struka na temelju njihova doprinosa struci povijesti umjetnosti, a o njihovu prihvaćanju u članstvo odlučuje Upravni odbor.
Članovima DPUH mogu postati i studenti povijesti umjetnosti koji su testirali I. semestar studija.
Prijavnicu zajedno s potrebnom dokumentacijom dostaviti elektronskim putem na dpuh@.inet.hr, odnosno na adresu: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, 10000 Zagreb.
Godišnja članarina iznosi 150,00 kn, za umirovljenike i studente 50,00 kn.
Stupanjem u DPUH između ostalog stječe se pravo na:
• člansku iskaznicu
• besplatan ulaz u muzeje i galerije u Hrvatskoj
• umanjenu cijenu ulaznice u muzeje i galerije u inozemstvu
• sudjelovanje u radu Društva i izboru u tijela
• sudjelovanje u tribinama, predavanjima i stručnim raspravama u organizaciji DPUH
• organizirane stručne obilaske pojedinih lokaliteta i spomenika u Hrvatskoj
• organizirana stručna razgledavanja značajnih izložaba
• putovanja na značajne izložbe izvan Hrvatske
• objavljivanje rukopisa u sklopu izdavačke djelatnosti DPUH
• popust na izdanja DPUH
• informacije o programu putem mjesečnog Biltena
• predlaganje i nominaciju za Nagradu DPUH „Radovan Ivančević“
Pored toga stječu se obveze spram udruge:
• redovito plaćati godišnju članarinu
• ravnopravno sudjelovati u svim internim natječajima
Pristupnica za upis u članstvo u prilogu.
vidi |
|
| IZDANJA DPUH KOJA NAM NEDOSTAJU |
Molimo članove koji posjeduju stara izdanja DPUH (navedena u popisu u prilogu) da nam ih ustupe, ako su voljni, kako bismo kompletirali biblioteku svih izdanja DPUH.
• Đurđica Cvitanović, SAKRALNA ARHITEKTURA BAROKNOG RAZDOBLJA
• Marija Stagličić, GRADITELJSTSVO U ZADRU 1869.–1918. (1988.)
• D. Horvatić, JOSIP TURKOVIĆ (1988.)
ZAHVALJUJEMO ČLANOVIMA KOJI SU NAM DO SADA DONIRALI IZDANJA DRUŠTVA: NADA GRUJIĆ, VESNA KLARIĆ, MARIJA MOGILNICKI ČANIĆ, LJILJANA NIKOLAJEVIĆ, ŽARKO DOMLJAN, DAVORIN STEPINAC, KSENIJA MATANIĆ-ŽIVANOVIĆ, KNJIŽNICA STROSSMAYEROVE GALERIJE HAZU, KRUNOSLAV KAMENOV, VANDA LADOVIĆ, ĐURĐA KOVAČIĆ I NEVENKA BOROŠA.
|
|
| Split_spomenici |
ODBOR ZA BAŠTINU I PROSTOR
Zagreb, 12. srpnja 2011.
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i njegov Odbor za baštinu i prostor ovim priopćenjem za javnost reagira na odluku Gradskog vijeća Grada Splita o postavljanju novih spomenika u zaštićenu povijesnu jezgru grada donesenu na sjednici 8. srpnja 2011.
- povijesna jezgra grada Splita, uključujući Dioklecijanovu palaču i njezin neposredan okoliš, pripada najvažnijim kulturnim dobrima Hrvatske, a kao spomenik svjetske kulturne baštine pod zaštitom je UNESCO-a
- sve intervencije u tom prostoru, tako i podizanje novih spomen-obilježja, podliježu čvrstoj i strogo zadanoj proceduri koja se zasniva na zakonima i pravilnicima o zaštiti kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske i međunarodnim konvencijama, a provodi ih nadležni Konzervatorski odjel
- Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i njegov Odbor za baštinu i prostor predlažu Gradskom vijeću Splita da revidira taj projekt i uzime u obzir sljedeće sugestije:
- Predlažemo da se za postavljanje predloženih spomenika (1. Prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu – spomenik Neovisnosti, 2. Papi Ivanu Pavlu II – spomenik Miru i 3. Spomeniku – fontani Slobode) razmotre druge, prikladnije lokacije u gradu, najprije u novijim dijelovima grada, koji bi zahvaljujući tim spomenicima dobili nove duhovne vrijednosti koje im sada nedostaju. Upućujemo na Zaključak o postavljanju spomenika velikanima splitske i hrvatske povijesti u Splitu, objavljen u Službenom glasniku grada Splita br. 30 od 17. listopada 2007. koji to jasno definira.
- Spomenici moraju biti odabarani na temelju javnog natječaja, a svojom umjetničkom kvalitetom moraju odgovarati urbanističkoj i kulturno-povijesnoj vrijednosti grada Splita. Natječajna komisija mora biti sastavljena od stručnih osoba koje će poštovati proceduru natječaja i odabrati najprikladnije rješenje u skladu s visokim estetskim kriterijem i skladnim uklapanjem u okoliš.
Za Odbor za baštinu i prostor Za DPUH
dr.sc. Snješka Knežević dr.sc. Irena Kraševac
|
|
| Karlovac_Zvijezda |
ODBOR ZA BAŠTINU I PROSTOR
Zagreb, 5. 5. 2011.
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u potpunosti podržava Građansku inicijativu za spas platana Eko udruge Pan, Društva arhitekata Karlovca i ostalih nevladinih udruženja, koji se zajednički protive izgradnji koridora za kanalizaciju u zaštićenoj parkovnoj cjelini „Zvijezde“ i neposrednoj blizini 10 starih platana (na lijevoj strani Ulice Vladimira Nazora). Prema stručnim analizama i procjenama gradnja tog podzemnog koridora ugrozila bi korjenje platana i devastiralo njihovo stanište, a postoji i opravdana sumnja da ih se planira ukloniti.
„Zvijezda“ s nizom objekata i krajobraznim uređenjem vrhunski je spomenik kulture koji bitno određuje urbani povijesni identitet Karlovca, a kao izuzetno kulturno dobro štiti se kao cjelina. Stoga su na području „Zvijezde“ dopuštene isključivo intervencije koje smjeraju poboljšanju, bilo da je riječ o restauratorskim ili uređivačkim projektima.
Iako postoji alternativni projekt za gradnju kanalizacije odnosno vodovoda, izrađen na poticaj građanske inicijative, komunalno poduzeće Vodovod i odvodnja tvrdoglavno ustraje na prvotnom projektu koji ugrožava grupu platana. Nitko ne sumnja u potrebu rekonstrukcije i poboljšanja komunalne infrastrukture, ali oni se ne mogu izvoditi na štetu spomenika kulture. Stoga pozivamo gradske vlasti Karlovca da najozbiljnije razmotre alternativu i zaštite baštinu koja Karlovcu osigurava izuzetni i jedinstveni identitet. U korpusu urbane baštine Hrvatske „Zvijezdi“ pripada visoko mjesto.
Građani i aktivisti proteklih dana danonoćno su dežurali da bi spriječili početak radova. No s pravom, iz iskustva s Varšavskom ulicom u Zagrebu, oni se boje da njihova inicijativa ne završi masovnim hapšenjem i policijskom represijom.
Molimo stoga sve, napose medije, da se uključe u inicijativu za spas platana i bezuvjetnu zaštitu karlovačke „Zvijezde“. Napose pozivamo udruženja Zelenu akciju i Pravo na grad da se što prije aktivno uključe i pomognu građanima svojim iskustvom. Samo zajednički imamo izgleda spriječiti devastacije i napade na našu baštinu.
Za Odbor
Dr. sc. Snješka Knežević
|
|
| Odbor za baštinu i prostor DPUH |
Podrška građanskoj inicijativi Splita u protestu protiv izgradnje na zaštićenom području Marjana
Zagreb, 27. siječnja 2011.
Odbor za baštinu i prostor Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske pruža punu podršku građanskoj inicijativi Splita u protestu protiv izgradnje na zaštićenom području Marjana i zahtjevima da se ona ne dozvoli.
Marjan je primjer kultiviranog krajolika u kojem su priroda i djela ljudske ruke dovedena u savršeni sklad, a odvajkada pripada najočitijim obilježjima urbanog identiteta Splita. To ga kvalificira kao povijesnu i spomeničku sredinu koja se kao takva dosad poštovala i čuvala, a tako treba ostati i u budućnosti.
No važećim prostornim planovima i sužavanjem zone zaštite stvorene su pretpostavke za novu izgradnju i komercijalizaciju dijela javnog prostora Marjana, što će neminovno imati negativne posljedice za integritet cjeline, poremetiti njezinu ravnotežu i unakaziti je. Kao što svjedoče slični primjeri, i ovdje se prednost daje privatnom interesu na štetu javnog interesa, točnije: takozvanom elitnom stanovanju i neprimjerenim ugostiteljsko-komercijalnim sadržajima na štetu javnog korištenja prostora.
Stoga se odlučno protivimo svakoj onoj izgradnji koja nije u funkciji održavanja i unaprjeđenja zaštićene spomeničke cjeline. Najavu izgradnje smatramo surovim nasrtajem na baštinu i zajedničko dobro. Marjan pripada temeljnim baštinjenim vrijednostima grada Splita, a kao društvena sredina mora i dalje služiti svim njegovim građanima.
Predsjednica Odbora za baštinu i prostor DPUH
dr. sc. Snješka Knežević, znanstvena savjetnica
|
|
| Zajedničko priopćenje |
Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i Hrvatskog muzejskog društva povodom prijedloga Upravnog vijeća Galerije umjetnina u Splitu za novog ravnatelja ustanove
Zagreb, 5. siječnja 2011.
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Hrvatsko muzejsko društvo s nevjericom su primili vijest o mogućoj smjeni ravnatelja jedne od najznačajnijih muzejskih ustanova u Hrvatskoj, Galerije umjetnina u Splitu. Ugledni povjesničar umjetnosti i muzealac Božo Majstorović svojim je velikim znanjem, bogatim iskustvom i marljivošću Galeriju, kojoj je godinama na čelu, u najdoslovnijem smislu stvorio. Dakako, Galerija umjetnina postojala je i ranije, međutim djelovala je u skučenim prostorima koji nisu zadovoljavali elementarne muzejsko-galerijske uvjete. Zaslugom Bože Majstorovića Galerija je dobila prikladnu zgradu te je u cijelosti iznova organizirana. Taj je poduhvat od neprocjenjive važnosti koliko za grad Split, toliko i za Hrvatsku. Upravo je djelovanjem u novim uvjetima ova ustanova postala jedno od najintrigantnijih i najkvalitetnijih kulturnih žarišta u zemlji. Galerija je na uzoran način riješila problem fundusa i izuzetno dobrim stalnim postavom, autor kojega je upravo Božo Majstorović, pokazala sve vrijednosti koje Split posjeduje u depoima ove ustanove. Živom izlagačkom politikom Galerija umjetnina pokazala je kako se pametnim programima može postići mnogo, a nizom izložaba potvrdila je i vrhunsku profesionalnost koja se očituje u dobroj balansiranosti promoviranja splitske, hrvatske i međunarodne umjetničke produkcije.
Prijavi na natječaj za reizbor Božo Majstorović priložio je vrlo kvalitetan i razrađen program koji predstavlja nastavak već ostvarenih rezultata i daljnji pomak u osmišljenenoj strategiji profiliranja ustanove. U takvim okolnostima odluka da se umjesto Boži Majstoroviću vođenje Galerije umjetnina povjeri osobi bez odgovarajuće kvalifikacije i razrađenog programa, ne može se opravdati nikakvim stručnim argumentima, nego očitim uplitanjem drugih interesa.
Najava da na čelo Galerije umjetnina dolazi osoba koja nije povjesničar umjetnosti, ne posjeduje dostatnu muzealsku stručnost te nema čak niti dostatna znanja o fundusu ustanove kojoj bi trebao doći na čelo, alarmantna je za našu kulturnu politiku – kako grada Splita, tako i zemlje u cjelini. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Hrvatsko muzejsko društvo zabrinuti su neuvažavanjem prijedloga Stručnog vijeća Galerije te mogućim odlukama Gradskoga vijeća o sudbini ustanove koja treba biti ogledalo hrvatske kulture i njezine kulturne politike. Stoga apeliramo na sve relevantne adrese i ukupnu hrvatsku javnost da ne dozvole degradaciju Galerije umjetnina koju je dosadašnji ravnatelj svojim znanjem, umješnošću i marom uzdigao na sam vrh, a koja bi njegovom smjenom, odnosno izborom predloženog kandidata, najvjerojatnije bila vraćena u sferu osrednjosti.
za Upravni odbor
Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske
dr. sc. Petar Prelog, v.r.
dopredsjednik Društva
za Izvršni odbor
Hrvatskog muzejskog Društva
mr. sc. Dubravka Osrečki Jakelić, v.r.
predsjednica Društva
|
|
| ZAKLJUČCI 3. KONGRESA HRVATSKIH POVJESNIČARA UMJETNOSTI |
Zagreb, 3. prosinca 2010.
Hrvatski povjesničari umjetnosti, okupljeni na svom 3. kongresu, upućuju javnosti upozorenje o stanju struke:
1. Problemi odnosa prema prostoru
Hrvatski prostor jest duhovna baština i osnovni ekonomski potencijal zemlje. Taj se prostor prečesto nekritički prepušta pogrešnim investicijama a oduzima budućim naraštajima. Valja zaustaviti obezvređivanje vlastite zemlje.
2. Položaj struke u suvremenom društvu
a) zaštita spomenika
Struka povijesti umjetnosti važna je za odnos prema nacionalnom prostoru i spomeničkoj baštini. Stoga ju je nužno uključiti u odlučivanje o njegovu razvoju. Služba zaštite kulturne baštine društveno je marginalizirana; potrebno joj je vratiti autoritet, a pojedincima u njoj osigurati pravo na javan stav i na znanstveni razvoj. Nužna je reorganizacija Uprave za zaštitu kulturne baštine. Zalažemo se za ponovno osnivanje udruge hrvatskih konzervatora i omogućavanje nastavka izlaženja njihovog stručnog časopisa.
b) obrazovanje
Za razvoj svijesti o baštini i stjecanje likovne kulture presudan je obrazovni sustav. Smanjenjem nastavne satnice iz predmeta Likovna kultura / Likovna umjetnost u osnovnoj i srednjoj školi mladi u Hrvatskoj izgubili su mogućnost da ih se kroz obrazovanje redovito i smišljeno potiče na razmišljanje i kreativno rješavanje likovnih, a time i drugih problema, uči o lijepom, o važnosti čuvanja baštine te o vizualnoj komunikaciji. Hrvatski povjesničari umjetnosti ističu važnost poticanja daljnjeg obrazovanja kao vida unapređenja svih profesionalnih djelatnosti unutar struke, od osnovnog i srednjeg obrazovanja do muzeja i konzervatorske službe.
3. Hrvatska povijest umjetnosti i europske integracije
Kao i u svim disciplinama, pripadnost razvijenoj međunarodnoj zajednici može se postići jedino ulaganjem u znanstveni i komunikacijski standard mladih generacija, u ovom slučaju studenata i mladih povjesničara umjetnosti. Uz modernizaciju sveučilišnih programa koja je u tijeku, sve veći broj hrvatskih sveučilišnih nastavnika obrazovanih na stranim sveučilištima utječe na dosizanje visoke kvalitete studija na preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini. Nužno je jače promovirati hrvatsku kulturnu i umjetničku baštinu u europskom prostoru putem izložaba, javnih nastupa i izdanja na stranim jezicima, te tražimo dobivanje veće potpore nadležnih Ministarstava u tom procesu. Također tražimo veće potpore za objavljivanje znanstvenih časopisa i njihovu širu distribuciju.
4. Glas struke u javnosti
Javni mediji moraju zadaću osvještavanja o vrijednosti umjetničke i kulturne baštine ugraditi u svoju politiku. Prisutnost baštine u javnosti ključna je za njezin sveukupan opstanak, a time i za identitet naše domovine. Baština je hrvatski brand i jedan od glavnih gospodarskih resursa budućnosti, ne dopustimo da nam se zalihe iscrpe.
Radno predsjedništvo 3. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti
|
|
| JAVNI PROTEST DRUŠTVA POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE |
prigodom razaranja pješačke zone i policijskog nasilja u Varšavskoj ulici u Zagrebu
15. srpnja 2010.
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske zgroženo je i ogorčeno zbog nasilja koje se 15. srpnja o. g. dogodilo u Varšavskoj ulici, gdje je brutalno razorena pješačka zona, a aktivisti nevladinih organizacija Zelena akcija, Pravo na grad i građani koji su im se pridružili u protestu podvrgnuti zlostavljanju policije.
Uzrok tom skandalu iznuđeni je početak gradnje rampe za podzemnu garažu privatnog objekta u unutrašnjosti bloka. Investitor razaranja pješačke površine i pretvaranja ulice u prometni objekt je Grad Zagreb koji je rampu i garažu proglasio javnim interesom. Iz sredstava gradskog budžeta, dakle, velikim dijelom novcima građana Zagreba najprije je uređena pješačka zona, da bi se sada razorila, sagradila rampa i ponovno uredila ulica – a sve ponovno javnim sredstvima. Korist i profit od garaže uživat će isključivo privatni investitor, a Grad tome doprinosi velikom i skupom građevinskom intervencijom, kojom se mikroambijentu, ali i cijeloj zaštićenoj jezgri Donjega grada nanosi nepopravljiva šteta. Model javno-privatnog parterstva, na koji se pozivaju gradske vlasti, ovdje je doveden do karikature i apsurda.
Protiv projekta izjasnilo se potpisom 57.000 građana, a aktivnim sudjelovanjem u višemjesečnoj kampanji Ne damo Varšavsku gotovo čitava intelektualna, kulturna i umjetnička elita Zagreba. Zahvaljujući upornom radu dviju nevladinih organizacija i temeljitim analizama dokumenata, koje suinvestitori: Grad i Hoto grupa, proglašavaju valjanima, Državno odvjetništvo Hrvatske zatražilo je provjeru određenih postupaka koji su rezultirali suglasnostima s time da se gradnja obustavi. Ignorirajući DORH, gradska uprava uz pomoć policije započela je gradnju primjenom brutalnog nasilja prema ljudima, ulici i gradu.
Postavljamo pitanja:
Zašto iza upitnog privatnog projekta tako odrešito stoje gradska i državna vlast?
Zašto su sramotnim skandalom stavili na kocku demokratski identitet hrvatskog društva i nanijeli mu nesagledivu štetu sada kad se približava ulazak Hrvatske u Europsku uniju? Slike nasilja obišle su za nekoliko sati čitav svijet.
Društvo povjesničara umjetnosti je podržavalo i podržava Zelenu akciju i Pravo na grad, osuđuje nasilje, traži da se njegovi inicijatori pozovu na odgovornost i snose za to posljedice.
TAKO ŠTO NIKADA SE VIŠE NE SMIJE DOGODITI – NI U ZAGREBU, NI BILO GDJE U HRVATSKOJ.
U Zagrebu, 16. srpnja 2010.
Dr. sc. Ivanka Reberski
predsjednica DPUH
Dr. sc. Snješka Knežević
predsjednica Odbora za baštinu i prostor DPUH
|
|
| JAVNA IZJAVA ODBORA ZA BAŠTINU I PROSTOR DRUŠTVA POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE |
prigodom prosvjednog skupa zbog devastacije Varšavske ulice
17. svibnja 2010.
Odbor za baštinu i prostor Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske pridružuje se javnom protestu nevladinih organizacija „Pravo na grad“ i „Zelena akcija“ prigodom početka radova u Varšavskoj ulici, kojom se ulica i pješačka zona razaraju zbog gradnje rampe u garažu objekta „Cvjetni“.
Otkako je objavljena namjera da se u bloku Preradovićev trg-Varšavska-Gundulićeva-Ilica gradi poslovno-stambeni komercijalni objekt hipertrofiranih dimenzija, Društvo povjesničara umjetnosti upozoravalo je na štetnost tog projekta za integritet zaštićene spomeničke jezgre Donjega grada, a napose na posljedice koje bi izazvala realizacija kao presedan. Nažalost Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode nije spriječio realizaciju tog objekta time što je dopustio rušenje dviju povijesnih kuća na Preradovićevu trgu i denivelaciju Varšavske ulice. Time je iznevjerio svoju izvornu misiju i pridonio devastaciji trga i ulice, dijelova zaštićene cjeline, što je slučaj bez presedana.
Unatoč utemeljenoj argumentaciji protiv te gradnje, podršci 54.000 građana Zagreba incijativama nevladinih organizacija, naposljetku političkoj potpori Gradske skupštine, Hoto grupa provodi svoju volju. U tome od početka ima punu podršku Gradskog poglavarstva Zagreba, odnosno gradonačelnika, koji su se služili svim sredstvima, od revizije Generalnog urbanističkog plana grada do nečuvenih represivnih mjera da osiguraju realizaciju. Vrhunac je dosegnut policijskom akcijom nakon velikog protestnog skupa u Varšavskoj 10. veljače ove godine, kad su aktivisti u lisicama odvedeni u pritvor i brutalno je razoren simbol akcije, Trojanski konj.
Društvo povjesničara umjetnosti oštro osuđuje te postupke, izražava svoje ogorčenje zbog uništavanja povijesnih urbanih vrijednosti Zagreba i najavljuje još veći angažman u borbi za njih, ne samo u Zagrebu nego u cijeloj Hrvatskoj. Iako se ova iznuđena realizacija čini pobjedom, višegodišnji protesti rezultirali su uspjehom – mobilizirali su građane u obrani javnog interesa i prostora, što daje nadu da se nešto slično više ne može dogoditi.
Zagreb, 17. svibnja 2010.
Dr. sc. Snješka Knežević
Predsjednica Odbora za baštinu i prostor
Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske
|
|
| OBAVIJEST ZA ČLANOVE |
Molimo članove koji su mijenjali adresu stanovanja i e-mail adresu da nove podatke jave u tajništvo.
Molimo sve članove koji su otišli u mirovinu ili će otići tijekom tekuće godine da nam to jave na telefon tajništva 48 12 920, e-mail: dpuh@inet.hr ili pismenim putem! |
|
| Odbor za baštinu i prostor |
19. 12. 2008.
Društvo povjesničara umjetnosti osnovalo je Odbor za baštinu i prostor u ožujku 2008. godine. Razlog osnivanja Odbora je zabrinutost zbog procesa i postupaka koji sve više ugrožavaju povijesne vrijednosti prostora, njegov kulturni identitet i spomenike, a s namjerom da se uz stručnu i savjetodavnu ulogu ukaže na drugačiji, aktivan pristup zaštiti prostorne i arhitektonske baštine. Članovi Odbora su nezavisni stručnjaci, specijalizirani za pojedina područja istraživanja baštine,.
Djelovanje Odbora zamišljeno je kao kritičko razmatranje procesa i postupaka koji ugrožavaju baštinu, te obraćanje javnosti svojim ocjenama i prijedlozima, kao i organizacijom stručnih skupova i radionica, stvaranjem baze podataka o baštini, izdavaštvom s ciljanom tematikom i otvaranjem dijaloških programa u sklopu internetske stranice DPUH–a. Odbor je otvoren za suradnju sa svima koji podržavaju njegov rad – strukama pozvanim za skrb o baštini, strukovnim društvima, kulturnim, obrazovnim i ostalim institucijama, nevladinim organizacijama i građanima.
Na do sada održanim sjednicama Odbora raspravljalo se o nizu problema kojima će se ubuduće posvetiti. Tematski raspon obuhvaća područja od edukacije povjesničara umjetnosti, stanja konzervatorske djelatnosti, afirmacije kulturnog krajolika, zaštite tradicijske baštine, pa do problematike obnove povijesnih središta Vukovara, Pakraca i Gospića, devastiranih ratnim razaranjima.
Svojim ocjenama i prijedlozima Odbor se uključio u problematiku urbanističko - arhitektonskih uređenja Nemčićeva i Strossmajerovog trga u Križevcima, planova reurbanizacije Gornjeg kraja u Samoboru i projekta arhitektonskih intervencija u povijesno središte Samobora. U društvu povjesničara umjetnosti održane su tribine s navedenom tematikom, a prezentirana je i problematika, te stavovi Odbora povodom raspisanog natječaja i odabira projekta za uređenje Kaptola. Povodom rušenja povijesne kuće u Basaričekovoj ulici, kbr. 5 u Gornjem gradu, tražene su informacije od gradskog zavoda za zaštitu spomenika, napisano je i obrazloženo mišljenje na primjedbu građana na Idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole za rekonstrukciju kuće u Ulici S. S. Kranjčevića kbr. 5 u zaštićenoj povijesnoj jezgri Bjelovara, reagiralo se na postavljanje spomenika Marinu Držiću u Dubrovniku. Nadalje, pružena je podrška HDLU Međimurja, povodom realizacije projekta postavljanja spomenika Nikoli Zrinskom u povijesnoj jezgri Čakovca. Tim povodom obrazložen je i stav Odbora, a uskoro će biti provedena i valorizacija spomenika. Odbor je dao podršku i za zaštitu memorijalnog kompleksa na Petrovoj gori i obnovu spomenika Vojina Bakića. Nakon izraženih zahtjeva za sudjelovanjem povjesničara umjetnosti u natječajnim komisijama, na poziv Udruženja hrvatskih arhitekata, delegirali smo jednog člana u žiri za uređenje gradskog trga u karlovačkoj «zvijezdi», a problematika tog natječaja biti će prezentirana članovima Odbora. Odbor je reagirao i na odabir arhitektonskog rada za izgradnju crkve u Udbini, upozoravajući na neprihvatljivu «kulturu replika», čiji je rezultirat ocijenjen krajnjim kičem.
Za iduću 2009. godinu planira se održavanje stručno – znanstvenog skupa s temom Stanje baštine – stanje zaštite, a prikupljena je i građa za Zbornik međunarodnih konvencija o zaštiti spomenika kulture, čije se izdavanje očekuje tijekom slijedeće godine.
Dosadašnje aktivnosti izazvale su medijsku i javnu pozornost, koja je potaknula pojedince i građanske udruge da se obrate Odboru tražeći podršku i pomoć suočeni s uništavanjem baštine, institucionalnom inertnošću i nemoći. Takav odaziv i interes javnosti potvrda je neodrživog stanja baštine i nezadovoljstva postojećim stanjem, a ujedno i potvrda važnosti djelovanja Odbora.
Posebnu pozornost izazvalo je upozorenje i reakcije Odbora na najznačajnije prostorne i arhitektonske ekscese poput splitske Rive, dubrovačkih Pila, zagrebačkog «Cvjetnog trga» i provedenog natječaja za uređenje Kaptola, a što je izazvalo i medijsko prozivanje povjesničara umjetnosti. Zamjerke se odnose na inertnost, konzervativnost i neprihvaćanje «novog», te izazivanje sukoba među strukama arhitekata i povjesničara umjetnosti. No upravo pravodobnom reakcijom na raspis natječaja za Kaptol, upozorili smo kakav se ishod može očekivati, a time su i demantirane spomenute tvrdnje.
Prema navedenim primjerima i dosadašnjem djelovanju Odbora evidentno je da je jedan od osnovnih problema koji se svakodnevno pokazuje u praksi zaštita javnih prostora i povijesnih urbanih cjelina. Drugi problem je odabir i postava javnih skulptura. Stoga smatramo nužnim i nadalje se suprotstavljati prevladavajućim tendencijama arhitektonske prakse, kojima se agresivno zadire u povijesne cjeline, nudeći suradnju i otvaranje dijaloga s arhitektonskom strukom te uključivanje i aktivno sudjelovanje povjesničara umjetnosti u sustavu donošenja odluka o prostoru.
Voditelj Odbora za baštinu i prostor DPUH,
Dr. sc. Ratko Vučetić |
|
| Djelovanje Odbora za baštinu i prostor DPUH kroz proteklo razdoblje |
Zagreb, 11. 9. 2008.
U proteklih šest mjeseci djelovanja, Odbor za baštinu i prostor DPUH raspravljao je o nizu urgentnih problema zaštite baštine. Svojim ocjenama, prijedlozima i dopisima, kao i istupima svojih članova u javnosti, Odbor se aktivno uključio u rasprave o problematici urbanističko–arhitektonskog uređenja Nemčićevog i Strossmayerovog trga u Križevcima, planova reurbanizacije Donjeg Kraja u Samoboru i arhitektonskog projekta intervencije u povijesno središte Samobora. Reagirali smo na “obnovu” kuće u Basaričekovoj ulici na Gornjem gradu, kao i na projekt dogradnje vile u bjelovarskoj ulici S. S. Kranjčevića. Medijsku pozornost i brojne reakcije izazvale su kritike uređenja dubrovačkih Pila, splitske Rive i posebno, natječaj za uređenje zagrebačkog Kaptola.
Medijskim napisima pokušalo se zamjerke iznesene na pojedine projekte predstaviti kao sukob povjesničara umjetnosti i arhitekata, no članovi Odbora više puta su istaknuli da se radi o protivljenju tendencijama u arhitekturi koje ugrožavaju baštinu.
Na konferenciji za tisak koja se predviđa za kraj rujna ili početak listopada biti će prezentirano djelovanje Odbora, kao i do sada uočeni ključni problemi zaštite baštine. |
|
| Osnutak i najava rada Odbora za baštinu i prostor DPUH |
Zagreb, 4. srpnja 2008.
Povjesničari umjetnosti nemaju Hipokrata da se pozovu na njega. Ali poput liječnika koji se zaklinju da će braniti i održavati život, povjesničari umjetnosti brane i održavaju baštinu. To je njihova izvorna misija. Na ma kojem području djelovali, povjesničari umjetnosti suglasni su da je baština prioritet.
Stanje hrvatske povijesne kulturne i umjetničke baštine navodi nas da nastupimo frontalno. Nakon splitske Rive, dubrovačkih Pila, zagrebačkog "Cvjetnog" trga, najava za Kaptol – da navedemo samo ekscese – zvoni na uzbunu. Zato smo osnovali Odbor koji će uzbunjivati.
Pozivamo medije da nas prate. Pozivamo javnost da nas sluša. Uz vašu podršku baština će dobiti više izgleda.
Konferenciju za medije, na kojoj će biti svi članovi Odbora – s dokaznim materijalima i video-prezentacijama – održat ćemo u jesen. Za sada šaljemo bazične informacije s molbom da ih prezentirate u svojim glasilima. Za svaku obavijest možete se javiti u tajništvo Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, Preradovićeva 44, tel/faks: 01/4812 920, e-mail: dpuh@inet.hr. |
|
| Odbor za baštinu i prostor DPUH |
Upravni odbor Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske na sjednici održanoj 17. ožujka 2008. ustanovio je Odbor za baštinu i prostor, a na sjednici održanoj 20. svibnja 2008. imenovao članove operativnog tijela Odbora.
U operativno tijelo Odbora prema toj odluci imenovani su:
dr. sc. Ratko Vučetić, voditelj Odbora
dr. sc. Željka Čorak
dr. sc. Frano Dulibić
mr. sc. Biserka Dumbović Bilušić, d. i. a.
Krešo Galović, prof.
Ivana Haničar Buljan, d. i. a.
dr. sc. Katarina Horvat
dr. sc. Snješka Knežević
dr. sc. Fedor Kritovac, d. i. a.
Drago Miletić, prof.
mr. sc. Marinka Mužar
dr. sc. Ivanka Reberski
dr. sc. Marko Špikić
Zlatko Uzelac, prof.
Berislav Valušek, prof.
dr. sc. Andrej Žmegač
Razlog osnutka Odbora za baštinu i prostor sve je veća ugroženost spomenika, povijesnih vrijednosti i kulturnog identiteta prostora na teritoriju cijele države. Umjesto zaštite i obnove, prevladavaju iskorištavanje, degradacija i uništavanje prostora kao kulturne kategorije. Institucionalna zaštita spomenika svodi se sve više na upravne postupke i lišava mogućnosti aktivne zaštite. Povjesničari umjetnosti gotovo su isključeni iz odluka o sudbini spomenika i prostora. Sve to navodi Društvo da se još aktivnije založi za obranu hrvatske povijesne, kulturne i umjetničke baštine. Odbor za baštinu i prostor pratit će situaciju i zbivanja, kritički ih razmatrati i obraćati se javnosti svojim ocjenama i prijedlozima. Svoju misiju Odbor će realizirati i organizacijom stručnih skupova i radionica, izložaba i predavanja, stvaranjem baze podataka o baštini, izdavaštvom i otvaranjem dijaloških programa u sklopu web stranice DPUH.
Predsjednica DPUH
dr. sc. Ivanka Reberski
|
|
| POLAZIŠTA I CILJEVI |
Odbora za baštinu i prostor DPUH
4. srpnja 2008.
Odbor za baštinu i prostor održao je dvije pripremne sjednice na kojima je razmotrio opseg tema kojima će se baviti, načine djelovanja i recentne probleme o kojima je potrebno donijeti sud i upozoriti javnost na njih. Sastav Odbora, sa specijalistima za pojedina područja istraživanja i zaštite baštine, osigurat će interdisciplinarnost nužnu za realizaciju zadaća koju Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske povjerava Odboru.
Na osnivačkoj sjednici, održanoj 27. svibnja, odlučeno je da se Odbor predstavi javnosti izjavom koja u glavnim crtama najavljuje njegova polazišta, program i ciljeve.
U svom radu Odbor polazi od činjenice da je prostor složena cjelina, a baština mjerilo njegove vrijednosti i nosilac identiteta. Stoga zaštita i obnova povijesne prostorne organizacije i arhitektonske baštine mora biti temeljni postulat gospodarenja prostorom. Taj i takav postulat nije dovoljno ugrađen ni u prostorno planiranje ni u razvojne planove, a gotovo se ignorira u praksi.
Strategija obnove ne postoji ni na nacionalnoj ni na lokalnoj razini. Ako i kada se obnavljaju, spomenici se često podređuju komercijalnim ili ideološkim svrhama. Takav nezadovoljavajući odnos prema prostoru i njegovim povijesnim vrijednostima sve više potiče kritiku, nezadovoljstvo javnosti i zahtjeve za promjenom.
Odbor za baštinu i prostor zalaže se za osvješten i odgovoran odnos prema prostornoj i arhitektonskoj baštini te za integralni pristup njezinoj zaštiti. To znači, za zaštitu spomenika u njihovu kontekstu – neposrednu okolišu i širem prostoru ili, drugim riječima, za zaštitu prostornih cjelina ili sustava.
Jedna od glavnih zadaća odbora upoznavanje je javnosti s vrijednostima baštine i razvijanje pozitivnog odnosa prema zaštiti i obnovi spomenika. Nadalje, uspostavljanje svijesti da su zaštita i obnova materijalna kategorija te da baštinu treba gledati kao razvojni resurs i jamstvo gospodarske uspješnosti. Povezivanjem zaštite, prostornog planiranja i gospodarskih planova baština dobiva temelje za svoj opstanak. To mora podržati i zakonodavstvo, a pravna regulativa mora se uskladiti s opće prihvaćenim načelima zaštite i osigurati operativne mogućnosti za njihovu primjenu. Tako postavljeni ciljevi zahtijevaju razvijen i samostalan sustav zaštite, kakav danas ne postoji. Stoga će se Odbor baviti pitanjima organizacije zaštite i statusom konzervatora, a također edukacije povjesničara umjetnosti.
Odbor će se posebno zalagati da se sve odluke o zaštiti oslobode od pritisaka svih vrsta te da struka djeluje nezavisno, jedino u duhu svoje misije, a to je očuvanje baštine u najširem smislu u sadašnjosti i za budućnost.
Svoj neposredni program, strategiju rada i načine obraćanja javnosti Odbor će predstaviti na konferenciji za medije na kojoj će objaviti svoj osnutak.
Po prirodi svog programa Odbor je načelno otvoren za suradnju sa svima koji podržavaju njegov rad – strukama pozvanima za skrb o baštini, strukovnim društvima, kulturnim, edukativnim i ostalim institucijama, nevladinim udruženjima i građanima.
Voditelj Odbora
dr. sc. Ratko Vučetić |
|
| ODBOR ZA BAŠTINU I PROSTOR DPUH |
Zabrinuto procesima i postupcima koji sve više ugrožavaju povijesne vrijednosti prostora, njegov kulturni identitet i spomenike, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske osnovalo je ODBOR ZA BAŠTINU I PROSTOR koji će sustavno pratiti situaciju, kritički razmatrati zbivanja i obraćati se javnosti svojim ocjenama, preporukama i savjetima.
Prostor je složena cjelina, a baština mjerilo njegove vrijednosti i nosilac identiteta. Zaštita i obnova povijesnih sustava prostorne organizacije i arhitektonske baštine mora biti temeljni postulat gospodarenja prostorom, žele li se te vrijednosti očuvati. Taj i takav postulat nije dovoljno ugrađen ni u prostorno planiranje ni u razvojne planove, a gotovo se ignorira u praksi. Stihijska, agresivna i «ilegalna« gradnja te prevlast nove izgradnje, u pravilu na štetu spomenika, dovode do uništavanja prostora kao kulturne kategorije.
Institucionalna zaštita spomenika svedena je na upravne postupke i lišena mogućnosti provođenja aktivne zaštite. Zakonodavstvo se deklarativno poziva na suvremena načela zaštite, ali stvarno ne omogućava njihovu primjenu u praksi. Sve je manje istraživanja, vrjednosni se kriteriji osipaju, a strategija obnove ne postoji ni na nacionalnoj ni na lokalnoj razini. Ako i kada se obnavljaju, spomenici se često podređuju komercijalnim ili ideološkim zahtjevima. Takav nezadovoljavajući odnos prema prostoru i njegovim povijesnim vrijednostima sve više potiče kritiku, nezadovoljstvo javnosti i zahtjeve za promjenom.
ODBOR ZA BAŠTINU I PROSTOR zalagat će se za osvješten, aktivan i odgovoran odnos prema prostornoj i arhitektonskoj baštini, a nadasve za integralni pristup njezinoj zaštiti. To znači, za zaštitu spomenika u njihovu kontekstu – neposrednu okolišu i širem prostoru ili, drugim riječima, za zaštitu prostornih cjelina ili sustava. Pojedinačni spomenici elementi su tih kompleksnih struktura i ne rangiraju se prema stilskim, nacionalnim, religijskim ili sličnim određenjima, reprezentativnosti ili položaju u prostoru. Takav pristup uvjetuje interdisciplinarnost, koju će jamčiti sastav odbora sa specijalistima za pojedina područja istraživanja i zaštite baštine.
Jedna je od glavnih zadaća odbora upoznavanje javnosti s vrijednostima prostornih sustava i razvijanje pozitivnog odnosa prema zaštiti i obnovi spomenika. Nadalje, uspostavljanje svijesti da su zaštita i obnova materijalna kategorija, ako se shvati da je vrijednost baštine razvojni resurs i jamstvo gospodarske uspješnosti. Povezivanjem zaštite, prostornog planiranja i gospodarskih planova baština će dobiti temelje za svoj opstanak. To bi moralo podržati i zakonodavstvo. Stoga je potrebno da se pravna regulativa uskladi s opće prihvaćenim načelima zaštite i osigura operativne mogućnosti za njihovu primjenu.
Sam sustav zaštite mora obuhvaćati sve procese od istraživanja, ispitivanja funkcija do prezentacije, odnosno realizacije te uključiti povjesničare umjetnosti, arhitekte i ostale srodne i zainteresirane struke. Važno je kontinuirano praćenje stanja spomenika (monitoring) i osiguranje uvjeta za pravodobne reakcije. Konzervatorske studije ne bi trebale biti samo zakonom propisana nužnost, nego način aktivnog suodlučivanja za dobrobit prostora i baštine.
Donošenje odluka o zaštiti treba osloboditi od pritisaka svih vrsta i omogućiti nezavisnost struka. To pretpostavlja uspostavljanje stručne i moralne odgovornosti naspram baštine i javnosti.
Uz sustavno praćenje situacije i reagiranje javnim izjavama Odbor će svoju misiju realizirati i organizacijom stručnih skupova i radionica, stvaranjem baze podataka o baštini, izdavaštvom s ciljanom tematikom i otvaranjem dijaloških programa u sklopu web stranice DPUH.
Uskoro slijedi izvještaj o programu rada i sastavu Odbora.
Odbor za baštinu i prostor. |
|
| TEMATSKA TEŽIŠTA |
Odbora za baštinu i prostor DPUH
4. srpnja 2008.
Na dvije, dosad održane sjednice Odbor je identificirao niz tema kojima će se u buduće posvetiti.
1. Stanje konzervatorske djelatnosti. Režim rada u institucionalnom sustavu zaštite i položaj konzervatora. Sadašnji profil i naobrazba konzervatora.
DPUH danas silom prilika preuzima funkciju ugašenog Društva konzervatora, a u uvjerenju da je ono potrebno struci i zaštiti, poduzet će korake da ga revitalizira.
U skoroj budućnosti Odbor će organizirati stručni seminar za hrvatske konzervatore na kojem će naši korifeji iznijeti svoja iskustva, kako bi se pomoglo u uspostavljanju dijaloga i permanentne edukacije.
2. Kulturni krajolik – najšira kategorija koja obuhvaća sve intervencije i sve objekte u prostoru, bilo urbanom bilo ruralnom – omogućuje ispravnu strategiju zaštite, očuvanja i obnove. Uključena je u hrvatsko zakonodavstvo, ali se u praksi ne respektira.
Odbor će posvetiti osobitu pažnju afirmaciji raznolikosti kulturnog krajolika Hrvatske – predavanjima, prezentacijama i konkrentim prijedlozima.
3. Tradicijska baština – najviše ugrožena kategorija.
Poput kulturnog krajolika i to će biti tema kojoj će Odbor posvetiti posebnu pozornost te uključiti etnologe i antropologe.
4. Obnova povijesnih središta Vukovara, Pakraca i Gospića
Odbor će razmotriti planove obnove i uređenja i podnijeti konkretne prijedloge, s time da se u pojedine teamove uključe predstavnici DPUH. To je tema od najveće nacionalne važnosti.
5. Svojim ocjenama i sugestijama Odbor će uključiti u sljedeće probleme:
→ urbanističko-arhitektonski natječaj za uređenje Nemčićeva i Strossmayerova trga u Križevcima
→ planovi za reurbanizaciju Gornjeg kraja u Samoboru i projekt intervencija u povijesno središte Samobora arhitekta Hrvoja Njirića
→ prezentacija nalaza antičke Murse u sklopu novog sveučilišnog kampusa u Osijeku
→ prezentacija arheoloških istraživanja na arealu Vučedola
→ projekt mosta Trogir - Čiovo: alternative – tunel ili most
→ planovi o izgradnji na zapadnoj obali Splita, povezanoj s obnovom i dogradnjom hotela „Marjan“ i konzekvencije
6. U suradnji s ogrankom DPUH u Splitu te s Društvom prijatelja prirode «Dub», Društvom prijatelja dubrovačke starine i Građanskom inicijativom za spas Dubrovnika, Odbor će ove godine održati sjednice u Splitu i Dubrovniku, koje će sadržavati i javne, otvorene tribine.
Narasli problemi očuvanja i zaštite dva hrvatska spomenika svjetske baštine nalažu intenzivni angažman struke i okupljavanje svih stručnih sila. Odbor i na taj način želi dati jasnu podršku kolegama u tim našim sredinama.
7. Za iduću, 2009. godinu Odbor planira održavanje stručno-znanstvenog skupa s temom: STANJE BAŠTINE – STANJE ZAŠTITE.
8. U pripremi je zbornik međunarodnih konvencija o zaštiti spomenika kulture u dvojezičnom izdanju (hrvatski, engleski), koji uređuje Marko Špikić. Cilj je podrška općoj i stručnoj edukaciji.
|
|
| PODRŠKA ZA ZAŠTITU MEMORIJALNOG KOMPLEKSA PETROVA GORA I OBNOVU SPOMENIKA |
Zagreb, 10. lipnja 2008.
Priredio član Odbora za baštinu i prostor
Dr. sc. Frano Dulibić
Odbor za baštinu i prostor DPUH u potpunosti podržava hitnu zaštitu spomenika na Petrovoj gori, djelo kipara Vojina Bakića i suradnika. Nakon uništenja Spomenika Pobjede u Kamenskom postoji velika mogućnost da zbog nebrige bude uništen i drugi spomenik monumentalnih razmjera, koji ima važnost i u međunarodnim razmjerima.
Zalaganjem za zaštitu spomenika Vojina Bakića na Petrovoj gori upućujemo ne samo za potrebu očuvanja umjetničke, napose memorijalne baštine u Hrvatskoj koja je zbog ideoloških razloga posljednjih petnaestak godina pretrpjela velike štete, nego i za europske vrijednosti na tlu Hrvatske. Ne treba zanemariti ni ekonomski aspekt u okviru turističke ponude tog kraja, bitan za lokalno stanovništvo.
Stoga podržavamo poziv na akciju zaštite spomenika na Petrovoj gori koji je potaknula Udruga za vizualnu kulturu Što, kako i za koga WHW.
|
|
| PRIMJEDBE O RASPISU NATJEČAJA ZA URBANISTIČKO-ARHITEKTONSKO UREĐENJE KAPTOLA |
Zagreb, 4. lipnja 2008.
Priredio član Odbora za baštinu i prostor DPUH
Krešimir Galović, prof.
Sporne su dvije točke natječajnog programa:
- nekompetentan ocjenjivački sud
- nejasnoće i kontradiktornosti u određivanju cilja i teme natječaja
Ocjenjivački sud:
Iako se natječaj bavi urbanističkim problemima u obuhvatu zaštićene povijesne cjeline, u sastavu ocjenjivačkog suda nema niti jednog urbanista, konzervatora ili povjesničara umjetnosti.
S druge strane, dosadašnji projekti pojedinih članova ocjenjivačkog suda u povijesnoj i spomeničkoj sredini pokazali su se krajnje bezobzirnima i stručno upitnim.
S tog se razloga postavlja pitanje: mogu li oni kao članovi suda, a na temelju negativno ocijenjenih intervencija, kompetentno prosuđivati radove koji se bave osjetljivom i stručno zahtjevnom problematikom zaštićene povijesne cjeline Kaptola?
Svrha i cilj natječaja:
Temeljem i usporedbom podataka iznesenih u raspisu natječaja (2008.) i «Izmjenama i dopuna programa» (2006.) više nije jasno koji je stvarni cilj raspisanog natječaja:
a) U programu natječaja koji raspisuje Grad Zagreb i UHA (2008.) piše da su svrha i cilj natječaja "dobivanje najboljeg urbanističko - arhitektonskog rješenja uređenja Kaptola koje će poslužiti kao valjana stručna podloga za izradu prostorno planske dokumentacije za cjelovito uređenje spomenute zone".
Kako se može zaključiti iz ove formulacije, cilj je natječaja dobivanje ne novih regulatornih rješenja, već tek podloga za izradu dokumentacije nekog budućeg uređenja spomenute zone. No postavlja se pitanje čemu? Naime, takve podloge u pravilu bi trebale izrađivati za to plaćene i nadležne gradske službe.
b) U "Izmjenama i dopunama programa za javni urbanističko-arhitektonski natječaj
za uređenje Kaptola", koje je Gradski zavod za prostorno uređenje donio dvije godine prije nego što je natječaj raspisan (2006.), u uvodu se ističe, da je cilj natječaja kompleksna "prvenstveno urbanistička rekvalifikacija Kaptola u njegovim povijesnim, identitetskim, sadržajnim i prometnim elementima. U tom kontekstu, treba ispitati i mogućnosti smještaja Dijecezanskog muzeja, Riznice zagrebačke katedrale i Nadbiskupskog arhiva ... unutar postojećih građevina ili gradnjom zamjenskih građevina ...".
Riječju, ciljevi i svrha iz raspisa natječaja (2008.) i njegovih izmjena i dopuna (2006.) bitno se razlikuju što nameće nekoliko pitanja i nedoumica:
- kako se nešto može izmijeniti i dopuniti prije nego što je raspisano?
- što znači formulacija: urbanistička rekvalifikacija Kaptola u njegovim povijesnim, identitetskim, sadržajnim i prometnim elementima?
c) Čitajući dalje tekst «Izmjena i dopuna» (točka 4. 1. poglavlje Ograničenja i obveze,
Izmjene i dopune 2006.) doznajemo, da je tema za razradu u ovom natječaju
"prvenstveno istražiti moguće lokacije i moguće bruto razvijene površine, tj. moguće
kapacitete gradnje na tim lokacijama», a nakon čega bi se «proveo arhitektonski
natječaj za spomenute građevine".
Riječju, iz navedenog članka izmjena i dopuna zaključuje se da je svrha, odnosno cilj natječaja istraživanje mogućih lokacija i njihovih kapaciteta za novu izgradnju na prostoru zakonom zaštićene povijesne cjeline Kaptola.
Čitajući ta dva dokumenta, očito je da se svrha i cilj natječaja čak nekoliko puta mijenjaju te se postavlja pitanje koji je njegov stvarni cilj:
- Da li je cilj natječaja dobivanje podloga za izradu prostorno planske dokumentacije za neki budući natječaj?
- Da li je cilj natječaja kompleksna urbanistička «rekvalifikacija» Kaptola u njegovim povijesnim, identitetskim, sadržajnim i prometnim elementima?
- Da li je cilj natječaja ispitivanje mogućnosti smještaja Dijecezanskog muzeja, Riznice zagrebačke katedrale i Nadbiskupskog arhiva unutar postojećih građevina ili gradnjom zamjenskih građevina?
- Da li je cilj natječaja prvenstveno "istražiti moguće lokacije i moguće bruto razvijene površine, tj. moguće kapacitete gradnje na tim lokacijama", a nakon čega bi se "proveo arhitektonski natječaj za spomenute građevine"?
Što se tiče ispitivanja mogućnosti smještaja Dijecezanskog muzeja, Riznice zagrebačke
katedrale i Nadbiskupskog arhiva unutar postojećih građevina, nije posve jasno na koje se građevine odnosi ta mogućnost, a također i to koje su konzervatorske smjernice donesene u vezi s tim objekatima?
Jednako tako, iz navedenih dokumenata nije jasno:
- koje su to lokacije na kojima se na prostoru zakonom zaštićene cjeline Kaptola predviđa moguća izgradnja?
- koji prostorno planski dokumenti na prostoru zakonom zaštićene cjeline Kaptola predviđaju novu izgradnju?
- koje su konzervatorske smjernice za lokacije moguće izgradnje na prostoru zakonom
zaštićene cjeline Kaptola?
Navedene analize i pitanja povezana s njima izazivaju bojazan da natječaj i njegovi rezultati neće pridonijeti uređenju i revitalizaciji Kaptola, nego poslužiti za planove koji će još pogoršati njegovo nezadovoljavajuće stanje.
|
|
|
| |
|
|
|
| |
|
