Obavijesti comments

važna obavijest

CALL FOR PAPERS - INTERNATIONAL CONFERENCE

23.11.2021. u 16:37
Objavljeno:
   Martina Petrinović 23.11.2021. u 16:37
Uređeno:
   Martina Petrinović 26.11.2021. u 15:27

Art history and discourse on the centre and periphery

‒An homage to Ljubo Karaman (1886‒1971)

 

 

Zagreb, 19–21 May 2022

Host: Croatian Society of Art Historians

Since its founding in 1956, the Croatian Society of Art Historians has brought art historians together to promote the importance of our profession through a variety of events and publishing projects. Over the past eight years, we have undertaken a project entitled Croatian Art Historians, which we believe will have an important impact on domestic and international dialogue.
This international conference encourages academics and scholars to meet and exchange ideas and views in a forum that will stimulate respectful dialogue by bringing together European and international university scholars to share ideas and research on the dualistic centre-periphery paradigm in terms of art history based on work by Ljubo Karaman.

Ljubo Karaman (1886‒1971) was a Croatian art historian. Karaman’s theoretical and practical work strongly marked the formative period of art history and conservation in Croatia between the two world wars and in the immediate postwar period. His most important contribution to the general history of art lies in his theoretical considerations of the notion of the periphery, the true historical basis of which is the artistic heritage of the Croatian regions. Karaman combined the theoretical results of his research experience in the study of national heritage in his book O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva (Über die Einwirkung des einheimischen Milieus auf die Entwicklung der Kunst in den kroatischen Ländern, Zagreb: Croatian Society of Art Historians, 1963). Karaman’s study was an internationally acclaimed contribution to thought on one of the key issues in contemporary art history and cultural history. This issue is still relevant today, as confirmed by the numerous international conferences, research networks, and projects that focus on it. Contemporary critical thought is trending towards the complete deconstruction and overcoming of ideologically manipulated dualism in the valorization of cultural production in the ‘periphery’. Such manipulation perpetuates the paradigms of the relationship between power and influence, which are dictated from the very centres in which they were created. The conference in Zagreb will contribute to a critical reflection on the origins, application, and challenges of the dualistic paradigm, primarily in art history between the Adriatic and Central Europe, which was the focus of Karaman’s work.

Ljubo Karaman was educated at the Vienna School of Art History at the beginning of the 20th century; his approach to historical art phenomena was essentially determined by the cosmopolitanism of the Vienna School and its affirmative attitude towards art in the ‘provinces’ (or peripheries). Another important element is his dialectical attitude towards the ideas of early 20th-century Austrian, Italian, Croatian, and Yugoslav art historians. Likewise, as a conservator, Karaman was delimited by the norms of the Austro-Hungarian Monarchy (k. k. Central Commission für Erforschung und Erhaltung der Baudenkmale), which was marked by the concepts and methodology of the new conservation movement in central Europe. In the field of conservation in the 20th century, Karaman was responsible for connecting European centres and the Croatian periphery.
Karaman's conservation work took place during a period of great changes and challenges, not only in the field of cultural heritage protection, but also in the field of politics. After the Italian occupation of Dalmatia in 1941, Karaman moved from Split to Zagreb, where he accepted the position of director of the State Conservation Institute during the Independent State of Croatia. He remained in this position in the new, socialist Yugoslavia until 1950, when he retired. His active and critical role in three different political, economic, and ideological structures still encourages reflection on the possibilities and achievements of art historians, conservators, museologists, and experts in related disciplines in the scientific interpretation of heritage and the protection of monuments, in ‘primitive’, local parochialist, or nationally ideologised environments, i.e. under totalitarian regimes and social systems. This simultaneously begs the issue of the freedom of art historians/conservators and the conscientious, professional, and impartial performance of their duties.
Conference participants should focus on one of the following issues in their presentations:
‒ critical reflection on the emergence, application, and challenges of the dualistic centre-periphery paradigm,
‒ the centre-periphery paradigm in the field of conservation and monument protection,
‒ the Vienna School of Art History and interpretation of the art of the periphery (provinces) during the monarchy and after its disintegration,
‒ national art histories and the centre-periphery paradigm,
‒ the professions of art history and conservation in the 20th century between provincialism, cosmopolitanism and political totalitarianism,
‒ new insights into the life and work of Ljubo Karaman,
‒ the reception of Ljubo Karaman's work from the perspective of "entangled" art history,
‒ the reception and implementation of conservation theories and conventions between 1920 and 1965.

Organizing Committee
Franko Ćorić, PhD, Department of Art History Faculty of Humanities and Social Sciences University of Zagreb
Ljerka Dulibić, PhD, The Strossmayer Gallery of Old Masters of the Croatian Academy of Sciences and Arts
Jasenka Gudelj, PhD, Department of Philosophy and Cultural Heritage, Ca’ Foscari University Venice
Zvonko Maković, PhD, president of the Croatian Society of Art Historians
Predrag Marković, PhD, Department of Art History Faculty of Humanities and Social Sciences University of Zagreb
Milan Pelc, PhD, Institute of Art History, Zagreb
Martina Petrinović, secretary of the Croatian Society of Art Historians
Organizing Committee is responsible for nominating Keynote and Featured Speakers; developing the conference program and overseeing the reviewing of abstracts submitted to the conference

Location: Zagreb, Croatia
Conference dates: May 19, 2022 to May 21, 2022
Abstract Submission Deadline: January 25, 2022 – online application form

Presentation format: oral presentation (15 minutes) ‒ each presentation is followed by short discussion

Conference fee: 55 EUR (after acceptance)

Contact: Croatian Society of Art Historians // dpuh@inet.hr // www.dpuh.hr // Preradovićeva 44, Zagreb // +38514812920

CALL FOR PAPERS - pdf

važna obavijest

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

26.10.2021. u 14:23
Objavljeno:
   Martina Petrinović 26.10.2021. u 14:23
Uređeno:
   Martina Petrinović 10.11.2021. u 14:40

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske poziva vas na predstavljanje knjige

MILAN PRELOG : SUDBINA GRADA

šeste i posljednje iz edicije DJELA

MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT, Trg Republike Hrvatske 10, Zagreb

u četvrtak 4. studenog 2021. u 12 sati

 

O knjizi će govoriti 

Prof. dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH

Mr. sc. Slavko Dakić, d.i.a.

Dr. sc. Snješka Knežević

SNIMKA PREDSTAVLJANJA

Prema preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo posjetitelji trebaju predočiti Covid putovnicu, potvrdu o preboljenju ili važeći negativni test.

Knjiga je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Zagreba i dr. sc.  Snješke Knežević.

U posthumnoj ediciji DJELA u šest knjiga objavljeni su tekstovi povjesničara umjetnosti Milana Preloga koji je kao znanstvenik i teoretičar, konzervator i sveučilišni profesor obilježio četrdesetak godina hrvatske humanistike. Edicija ga predstavlja u punom rasponu njegovih interesa, autentičnošću pristupa, teorijskim i spoznajnim dometima.

"Utvrđivanje postojanja dviju različitih sredina u europskom prostoru: stare, povijesne i nove, industrijsko-tehničke nema svrhu podcijeniti ili negirati vrijednost nove industrijsko-tehničke sredine, nego samo označiti njihovu temeljnu različitost. Ova se razlika često prikriva raznim tezama o mogućnosti kompromisa između starog i novog, iza čega se obično krije najbrutalnija likvidacija prošlosti. Ako je suvremeno društvo u svojoj evoluciji stiglo do stava da čovjek ima pravo i na drugačiju sredinu nego što je ona u kojoj radi, živi i obitava, onda je neophodno i na sasvim nov način odrediti i obranu te sredine." (Milan Prelog, Problem valorizacije povijesne sredine, 1976.)

"Trajno otvorena tematska i interesna znatiželja, izloženost gomilajućim intelektualnim izazovima poticala je naklonost prema raščlanjivanju i povezivanju, prema razumijevanju totaliteta. Težnja totalitetu za Preloga znanstvenika i pedagoga podrazumijeva stalni rad i učenje." (Slavko Dakić, Prelogova teorija povijesne sredine i poetika skromnosti, uvodni tekst, 2021.)

 

Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2021.

Pripremili: Snješka Knežević (izbor, redaktura, oprema) i Slavko Dakić (izbor, uvod)

ISBN 978-953-6089-55-0

204 str.

Cijena: 200 kn (150 kn za redovne članove DPUH-a)

važna obavijest

NATJEČAJ

24.9.2021. u 10:21
Objavljeno:
   Martina Petrinović 24.9.2021. u 10:21

JAVNI NATJEČAJ za izbor i imenovanje ravnatelja/ravnateljice Muzeja grada Zagreba

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske zamoljeno je da obavijesti svoje članove o provođenju javnog natječaja Grada Zagreba

više o natječaju i roku prijave na stranicama Muzeja grada Zagreba

http://mgz.hr/hr/o-muzeju/natjecaji/

 

važna obavijest

Dani europske baštine 2021.

15.9.2021. u 13:39
Objavljeno:
   Martina Petrinović 15.9.2021. u 13:39

Dani europske baštine 2021.

Panel diskusija

Provenijencija umjetničkog djela

četvrtak, 16. rujna 2021. u 18 sati, Art Zagreb festival

Hala V Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“ u sklopu ArtZagreb festivala

+ online DPUH YouTube kanal https://www.youtube.com/channel/UCP-2Kmwq388RFNmZnQe2O6A

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske već devetu godinu sudjeluje u obilježavanju Dana europske baštine pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. U sklopu ovogodišnje manifestacije povjesničari umjetnosti predstavit će svoja istraživanja široj javnosti na festivalu Art Zagreb (15.-18. rujna 2021.).

Jednom kada napusti atelje, umjetničko djelo nadživi svog stvaratelja i postaje protagonist vrlo često živopisnih zbivanja, a povijest promjene vlasništva postaje zanimljiva baš kao i samo djelo. Upravo povjesničari umjetnosti često rekonstruiraju taj put. U tom kompleksom poslu moraju se uzeti u obzir političke i društvene okolnosti vremena, odnosno zakoni tržišta umjetnina i njegovi protagonisti te kolekcionari različitih pobuda i znalci različitih interesa. Provenijencija umjetničkog djela dio je potvrđivanja autentičnosti djela, ali i moralna odgovornost jer otkriva kontroverzne promjene vlasništva u vrijeme društvenih kriza i ratova. Članovi istraživačkog tima znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama“ predstavit će nekoliko odabranih primjera iz područja svojih istraživačkih interesa i otkriti cijeli niz motiva koji su sakupljačima nekada (jednako kao i danas?) bili poticaj i smjernice pri kupovini umjetnina.

Sudjeluju: Ljerka Dulibić (Strossmayerova galerija starih majstora HAZU), Tanja Trška (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Petra Vugrinec (Galerija Klovićevi dvori), Ivan Ferenčak (Strossmayerova galerija starih majstora HAZU)

Ulazak na ArtZagreb festival za članove DPUH-a je besplatan uz predočenje članske iskaznice.

Online prijenos: besplatan

Dani europske baštine

važna obavijest

DPUH @ Art Zagreb festival

13.9.2021. u 17:42
Objavljeno:
   Martina Petrinović 13.9.2021. u 17:42

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske na festivalu Art Zagreb

srijeda, 15. rujna – subota, 18. rujna 2021.

 

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske strukovna je udruga osnovana 1956. godine kada su zacrtani naši temeljni ciljevi: unapređivanje povijesti umjetnosti kao znanstvene discipline, promicanje likovne umjetnosti, afirmacija hrvatske likovne umjetnosti i kulturne baštine u zemlji i inozemstvu, briga o vrijednostima hrvatskoga kulturnog i prirodnog prostora te skrb za očuvanje, zaštitu i obnovu kulturne i umjetničke baštine. Sukladno ciljevima, Udruga djeluje na području kulture i umjetnosti te obrazovanja, znanosti i istraživanja.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske prvi put sudjeluje u programu festivala Art Zagreb. Želja nam je potaknuti konstruktivne razgovore o suvremenoj umjetnosti, potaknuti nove suradnje povjesničara umjetnosti i umjetnika. Kolegice koje su se odazvale na naš poziv artikulirale su svoje koncepcije i poglede na hrvatsku umjetničku produkciju i realizirale svoje ideje u obliku izložaba i panela.

Zahvaljujemo svim umjetnicima koji su sudjelovali te se nadamo da će se međustrukovni razgovori, druženja te razmjena ideja i iskustva nastaviti na dobrobit hrvatske kulture i razvoja kritičke misli.

 

IZLOŽBE

Survival kit

Faza 1 – predapokaliptični izolacijski bunker

 

Koncepcija: Ana Bedenko, Jozefina Ćurković, Tea Kantoci

Autori: Vitar Drinković, Katarina Juričić, Lina Kovačević, Luana Lojić, Bojan Mrđenović, Dominik Vuković

Izložba Survival kit inicijalna je faza projekta kojim nastojimo ispitati potencijale praksi i alata umjetnosti u trenutku sučeljavanja s dezintegracijom svijeta u kojem postoji. Polazimo od premise da bi se ona mogla osloboditi nataloženih značenja te spekulativnim metodama, u pred-apokaliptičnom trenutku suspenzije, intervenirati u sadašnjost prije njezina izmaka. Ideju ultimativnog kraja promatramo kroz utopijsku, umjesto distopijsku prizmu. Taj utopijski potencijal razvija se u prostoru „bunkera” u kojemu se pripremamo za fazu suočavanja s neumitnim apokaliptičnim scenarijem. Bunker opremamo savjetima i priborom: rješenjima ili prijedlozima umjetnika_ca aranžiranima za posjetitelja, pri čemu je naglasak na sveosjetilnom iskustvu. Svaki_a umjetnik_ca svojim radom u ovoj pripremnoj fazi unosi jedinstvenu vrijednost i doživljajni aparat u postojeći ambijent. Ulaskom u bunker istupamo iz svakodnevice kako bismo se okrenuli introspekciji i osvijestili alternativne modalitete fizičke ili virtualne bliskosti. Iskusivši perceptivni i osjetilni otklon od antropocentrične vizije svijeta, prepuštamo se simboličkom svjetlu na kraju tunela. Koristeći se tim ansamblom vještina, osjećaja, raspoloženja i stanja svijesti, sami sudjelujemo u generiranju zaštitnog omotača bunkera. Obavijeni njegovom ovojnicom spremni smo za Fazu 2.

 

Početak: (de)konstrukcija

Koncepcija: Katarina Podobnik

Autori: Rina Barbarić, Josip Knežević, Josipa Krolo, Marija Arakelyan Lučić, Michel Mesarić, Juraj Milardović, Gaia Radić, Marina Rajšić, Ivana Tkalčić, Dorotea Škrabo

Početak: (de)konstrukcijanovomedijska je izložba mladih hrvatskih suvremenih umjetnika /-ica, koja predstavljajući digitalnu umjetnost, reflektira osobne umjetničke interese izlagača / -ica kao i njihovu međuovisnost u kontekstu konstitucije generacijskog umjetničkog dijaloga.  Introspektivnošću, kao središnjim motivom istraživanja, autori / -ice komuniciraju vlastiti umjetnički senzibilitet. Okupljajući 10 novomedijskih koncepata kao refleksija "osobnog", postav konstruira suvremeni umjetnički diskurz digitalne realnosti, koji dekonstrukcijom, njihovom pretvorbom u NFT, odražava međuovisnot entiteta “ja” i “mi”, “individualnog” i “integriranog” te konačno, “privatnog” i “zajedničkog”. Usmjerivši pozornost na promjene u svijetu umjetnosti uslijed pojave digitalnih kriptografskih sredstava čuvanja vrijednosti, postav ujedno konstruira i dekonstruira umjetnički entitet. Sintezom materijalne i nematerijalne stvarnosti, povlači se Gauguinovo pitanje krajnjeg ishoda njihove fuzije: “Odakle dolazimo? Što smo? Kamo idemo?”

 

HOMO FABER ‒ utopija ili distopija?

Koncepcija: Katerina Jovanović i Ana Žarković

Autori: Anamarija Podrebarac, Margareta Lekić, Ivana Đerić, Ela Štefanac, Danijela Mihić, Vjekoslav Filipović, Ivana Ožetski

U suvremenom /tehnološki baziranom/ društvu kojega karakteriziraju komputacijski procesi, konstantno smo izloženi slikama, zvukovima, pokretima i bojama koje smo u mogućnosti samo periferno primjećivati. Upravo zbog toga možemo reći kako je pravo estetsko iskustvo usko povezano s onim etičkim;obogaćujući na taj način ljudsko dostojanstvo i ljudski duh.

O uvjetovanosti etike, prirode, tehnologije i umjetnosti progovara i multimedijalna izložba naslovljena HOMO FABER -  utopija ili distopija?, a koja problemski u fokus stavlja čovjeka koji gradi oruđe (technē) kako bi gospodario prirodom u vlastitu korist. Riječ je o hibridima u umjetnosti i programiranju etičke misli u svijet i svijest ljudi dok se predstavljeni radovi nalaze na granici umjetnosti, bio umjetnosti, znanosti i bioetike.

 

PANELI

Provenijencija umjetničkog djela

četvrtak, 16. rujna 2021. u 18 sati

Hala V Tehničkog muzeja „Nikola Tesla“ u sklopu Art Zagreb festivala + online DPUH YouTube kanal https://www.youtube.com/channel/UCP-2Kmwq388RFNmZnQe2O6A

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske već devetu godinu sudjeluje u obilježavanju Dana europske baštine pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. U sklopu ovogodišnje manifestacije povjesničari umjetnosti predstavit će svoja istraživanja široj javnosti na festivalu Art Zagreb (15.-18. rujna 2021.).

Jednom kada napusti atelje, umjetničko djelo nadživi svog stvaratelja i postaje protagonist vrlo često živopisnih zbivanja, a povijest promjene vlasništva postaje zanimljiva baš kao i samo djelo. Upravo povjesničari umjetnosti često rekonstruiraju taj put. U tom kompleksom poslu moraju se uzeti u obzir političke i društvene okolnosti vremena, odnosno zakoni tržišta umjetnina i njegovi protagonisti te kolekcionari različitih pobuda i znalci različitih interesa. Provenijencija umjetničkog djela dio je potvrđivanja autentičnosti djela, ali i moralna odgovornost jer otkriva kontroverzne promjene vlasništva u vrijeme društvenih kriza i ratova. Članovi istraživačkog tima znanstvenog projekta Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama“ predstavit će nekoliko odabranih primjera iz područja svojih istraživačkih interesa i otkriti cijeli niz motiva koji su sakupljačima nekada (jednako kao i danas?) bili poticaj i smjernice pri kupovini umjetnina.Sudjeluju: Ljerka Dulibić (Strossmayerova galerija starih majstora HAZU), Tanja Trška (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), Petra Vugrinec (Galerija Klovićevi dvori), Ivan Ferenčak (Strossmayerova galerija starih majstora HAZU)

 

NFT i umjetnost – status: neodređeno

petak, 17. rujna 2021. u 18 sati

Moderatorica: Hana Katanić, studentica povijesti umjetnosti

NFT umjetnost (non-fungible token) ili kripto umjetnost globalna je pojavana području novomedijskih umjetničkih praksi i blockchain tehnologija nastala 2017. Iako još uvijek bez „službenog“ stava likovne kritike NFT umjetnost pokrenula je vrlo živu umjetničku scenu na kojoj su i hrvatski umjetnici našli svoju ulogu.

Sudjeluju: Ingeborg Fülepp(Centar za inovativne medije na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci), Bruno Škvorc (blockchain developer), Dina Dragija (NFT umjetnica), Petra Horvatović (povjesničarka umjetnosti s iskustvom rada na globalnom tržištu umjetnina, sudjeluje u razvoju nove NFT platforme)

važna obavijest

CALL FOR PAPERS - INTERNATIONAL CONFERENCE

21.7.2021. u 13:44
Objavljeno:
   Martina Petrinović 21.7.2021. u 13:44
Uređeno:
   Martina Petrinović 23.11.2021. u 16:36

Art history and discourse on the centre and periphery

‒An homage to Ljubo Karaman (1886‒1971)

 

 

Zagreb, 19–21 May 2022

Host: Croatian Society of Art Historians

Since its founding in 1956, the Croatian Society of Art Historians has brought art historians together to promote the importance of our profession through a variety of events and publishing projects. Over the past eight years, we have undertaken a project entitled Croatian Art Historians, which we believe will have an important impact on domestic and international dialogue.
This international conference encourages academics and scholars to meet and exchange ideas and views in a forum that will stimulate respectful dialogue by bringing together European and international university scholars to share ideas and research on the dualistic centre-periphery paradigm in terms of art history based on work by Ljubo Karaman.

Ljubo Karaman (1886‒1971) was a Croatian art historian. Karaman’s theoretical and practical work strongly marked the formative period of art history and conservation in Croatia between the two world wars and in the immediate postwar period. His most important contribution to the general history of art lies in his theoretical considerations of the notion of the periphery, the true historical basis of which is the artistic heritage of the Croatian regions. Karaman combined the theoretical results of his research experience in the study of national heritage in his book O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva (Über die Einwirkung des einheimischen Milieus auf die Entwicklung der Kunst in den kroatischen Ländern, Zagreb: Croatian Society of Art Historians, 1963). Karaman’s study was an internationally acclaimed contribution to thought on one of the key issues in contemporary art history and cultural history. This issue is still relevant today, as confirmed by the numerous international conferences, research networks, and projects that focus on it. Contemporary critical thought is trending towards the complete deconstruction and overcoming of ideologically manipulated dualism in the valorization of cultural production in the ‘periphery’. Such manipulation perpetuates the paradigms of the relationship between power and influence, which are dictated from the very centres in which they were created. The conference in Zagreb will contribute to a critical reflection on the origins, application, and challenges of the dualistic paradigm, primarily in art history between the Adriatic and Central Europe, which was the focus of Karaman’s work.

Ljubo Karaman was educated at the Vienna School of Art History at the beginning of the 20th century; his approach to historical art phenomena was essentially determined by the cosmopolitanism of the Vienna School and its affirmative attitude towards art in the ‘provinces’ (or peripheries). Another important element is his dialectical attitude towards the ideas of early 20th-century Austrian, Italian, Croatian, and Yugoslav art historians. Likewise, as a conservator, Karaman was delimited by the norms of the Austro-Hungarian Monarchy (k. k. Central Commission für Erforschung und Erhaltung der Baudenkmale), which was marked by the concepts and methodology of the new conservation movement in central Europe. In the field of conservation in the 20th century, Karaman was responsible for connecting European centres and the Croatian periphery.
Karaman's conservation work took place during a period of great changes and challenges, not only in the field of cultural heritage protection, but also in the field of politics. After the Italian occupation of Dalmatia in 1941, Karaman moved from Split to Zagreb, where he accepted the position of director of the State Conservation Institute during the Independent State of Croatia. He remained in this position in the new, socialist Yugoslavia until 1950, when he retired. His active and critical role in three different political, economic, and ideological structures still encourages reflection on the possibilities and achievements of art historians, conservators, museologists, and experts in related disciplines in the scientific interpretation of heritage and the protection of monuments, in ‘primitive’, local parochialist, or nationally ideologised environments, i.e. under totalitarian regimes and social systems. This simultaneously begs the issue of the freedom of art historians/conservators and the conscientious, professional, and impartial performance of their duties.
Conference participants should focus on one of the following issues in their presentations:
‒ critical reflection on the emergence, application, and challenges of the dualistic centre-periphery paradigm,
‒ the centre-periphery paradigm in the field of conservation and monument protection,
‒ the Vienna School of Art History and interpretation of the art of the periphery (provinces) during the monarchy and after its disintegration,
‒ national art histories and the centre-periphery paradigm,
‒ the professions of art history and conservation in the 20th century between provincialism, cosmopolitanism and political totalitarianism,
‒ new insights into the life and work of Ljubo Karaman,
‒ the reception of Ljubo Karaman's work from the perspective of "entangled" art history,
‒ the reception and implementation of conservation theories and conventions between 1920 and 1965.

Organizing Committee
Franko Ćorić, PhD, Department of Art History Faculty of Humanities and Social Sciences University of Zagreb
Ljerka Dulibić, PhD, The Strossmayer Gallery of Old Masters of the Croatian Academy of Sciences and Arts
Jasenka Gudelj, PhD, Department of Philosophy and Cultural Heritage, Ca’ Foscari University Venice
Zvonko Maković, PhD, president of the Croatian Society of Art Historians
Predrag Marković, PhD, Department of Art History Faculty of Humanities and Social Sciences University of Zagreb
Milan Pelc, PhD, Institute of Art History, Zagreb
Martina Petrinović, secretary of the Croatian Society of Art Historians
Organizing Committee is responsible for nominating Keynote and Featured Speakers; developing the conference program and overseeing the reviewing of abstracts submitted to the conference

Location: Zagreb, Croatia
Conference dates: May 19, 2022 to May 21, 2022
Abstract Submission Deadline: January 25, 2022 – online application form

Presentation format: oral presentation (15 minutes) ‒ each presentation is followed by short discussion

Conference fee: 55 EUR (after acceptance)

Contact: Croatian Society of Art Historians // dpuh@inet.hr // www.dpuh.hr // Preradovićeva 44, Zagreb // +38514812920

CALL FOR PAPERS - PDF

važna obavijest

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2020. godinu

21.6.2021. u 13:00
Objavljeno:
   Martina Petrinović 21.6.2021. u 13:00
Uređeno:
   Martina Petrinović 21.6.2021. u 13:03

Obje velike krize koje su nas zadesile u 2020. godini, globalna epidemiološka i lokalna izazvana potresima, snažno su utjecale na našu struku i naš redoviti rad. Otkazane su brojne izložbe, kongresi, predavanja, radionice. Nedostupni su bili arhivi i knjižnice, onemogućena redovna nastava, putovanja, terenski rad. Ali iznad svega sami potresi 22. ožujka 2020. u Zagrebu, a potom 29. prosinca 2020. na Banovini, tektonski su izmijenili ambijente i tkivo urbane slike gradova i mjesta, uništili škole, muzejske i druge javne zgrade, ugrozili funduse, te bitno presložili naše profesionalne prioritete.

U takvim uvjetima ne čudi što je na popisu kvalitetnih prijava za nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2020. godinu dominirala ‒ knjiga, budući da je njihovim izlaskom 2020. samo dovršen višegodišnji znanstveni i stručni rad koji im je prethodio. Dvije takve knjige izdvojili smo za nagrade u kategoriji znanstvenoistraživačkog područja i u kategoriji zaštite spomenika.

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za knjigu u 2020. godini -  - dr. sc. Dragan Damjanović: Saborni hram Preobraženja Gospodnjeg i baština Srpske pravoslavne crkvene općine u Zagrebu

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za zaštitu kulturne baštine u 2020. godini - - Drago Miletić: Medvedgrad na Oltaru domovine — pogled izbliza

 

Od tek nekolicine kandidiranih izložbi odlučili smo nagraditi onu iz fundusa Muzeja grada Zagreba, o sportskoj arhitekturi jednog od najznačajnijih hrvatskih arhitekata razdoblja neposredno nakon Drugog svjetskog rata ‒ Vladimira Turine, koja je toplo bila prihvaćena i kod publike. Arhitekt Turina i danas impresionira svojom inženjerskom logikom i slobodom kreativnosti, no unatoč brojnim priznanjima, njegova djela fizički nismo uspjeli sačuvati. Izložba o Maksimirskom stadionu sedamdeset godina nakon podignuća svojevrstan je rastanak sa samim stadionom, koji ostaje fiksiran u povijesti zagrebačke i hrvatske arhitekture.

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za izložbu u 2020. godini - - dr. sc. Hela Vukadin-Doronjga: Stadion Maksimir — sportska arhitektura Vladimira Turine

 

Uz zaključak da aktivnosti struke hrvatskih povjesničara umjetnosti treba ojačati i na globalnoj mreži, nagradu za promicanje vizualne kulture dodijelili smo radu koji interpretacijom pojedinih djela likovne umjetnosti nastavlja tradiciju Obrazovnog programa Hrvatske televizije.

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za promicanje vizualne kulture u 2020. godini - - Anamarija Habjan i Evelina Turković: Serijal Jedno djelo

 

Posebno veseli velik broj izuzetno kvalitetnih diplomskih radova, koje su kandidirali odsjeci za povijest umjetnosti u Zagrebu, Splitu i Zadru. Prema zrelom i originalnom pristupu temi, metodološki primjerenom načinu upotrebe primarnih i sekundarnih izvora, jasnoj strukturi i pismenosti te aktualnosti, nagradom smo odlučili izdvojiti tri.

Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za izvrsne diplomske radove u 2020. godini - - Ines Čačinović, Anja Radelić, Anja Tomljenović

 

Nagrada za životno djelo, koja nosi ime prof. dr. Radovana Ivančevića dodjeljuje se od 2006. godine za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti koja su pridonijela njezinu razvoju i ugledu u Hrvatskoj i inozemstvu. Primili su je veterani naše struke. Ove godine pripala je povjesničarki umjetnosti, znanstvenici koja je svoj profesionalni vijek posvetila istraživanju baštine kontinentalnih dijelova Hrvatske.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ 2020. godine - - dr. sc. Diana Vukičević-Samaržija

 

Lista nominiranih kandidata uvjerila nas je da hrvatska povijest umjetnosti ima jaku generaciju zrelih stručnjaka na zavidnoj međunarodnoj razini, srednju generaciju u punoj snazi koja otvara nove putove i metode, a također i ambiciozne i sposobne mlade kolege čiji interesi daleko nadilaze tradicionalne okvire. Materijali koji su se pojavili u predloženim radovima veoma su raznoliki, od najstarijih vremena do današnjice, od tradicionalne istraživačke problematike do najnovijih pristupa i metoda, nerijetko primijenjenih ili prilagođenih našem podneblju i prostoru. Izbor povjerenstva uopće nije bio lagan. Bilo je odviše toga dobroga, a broj nagrada ograničen. Čestitamo svim kolegama, odnosno hrvatskoj povijesti umjetnosti. Naši razgovori bili su stručni, polemični, ali uvijek otvoreni i bez izvanstručnih primisli.

Kao krovna udruga velike tranše hrvatske humanistike naša udruga snosi veliku odgovornost. Treba samo iskoristiti resurse koje imamo. A Nagrada 2020. pokazuje da ih itekako imamo. Trebamo se čvršće povezati i razmisliti kako možemo bolje i energičnije iskoristiti naša znanja i potencijale na dobrobit naše struke, našeg društva i kulture.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2020. godinu: dr. sc. Sandi Bulimbašić, dr. sc. Vladimir Peter Goss,  dr. sc. Dino Milinović, dr. sc. Darja Radović Mahečić, dr. sc. Marina Vicelja-Matijašić

OBRAZLOŽENJA DODIJELJENIH NAGRADA

 

važna obavijest

BAŠTINA NAKON POTRESA

1.6.2021. u 14:58
Objavljeno:
   Martina Petrinović 1.6.2021. u 14:58
Uređeno:
   Martina Petrinović 1.6.2021. u 14:59

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske snimilo je poruke i poziv povjesničara umjetnosti. Upućujemo ih široj javnosti i vlastima koje bi trebale organizirati obnovu baštine i osigurati povratak života u povijesne sredine oštećene u potresima 22. ožujka i 29. prosinca 2020. godine.

dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a https://youtu.be/E2ulZE9CFb4

dr. sc. Marko Špikić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za zaštitu kulturne baštine https://youtu.be/7fQEDm4h9Tk

dr. sc. Franko Ćorić, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za zaštitu kulturne baštine https://youtu.be/Xv00mT18oU0

dr. sc. Dragan Damjanović, Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Katedra za modernu umjetnost i vizualne komunikacije https://youtu.be/cBMGohxYGX4

Sve povijesne jezgre dokumenti su različitih povijesnih epoha i svjedočanstvo kreativnih, intelektualnih i umjetničkih napora zajednice u formiranju tih sredina. Zbog toga obnova ne može i ne smije početi idejama o rušenju, nego pomnom analizom gubitaka i mogućnosti rehabilitacije spomenika i ambijenata. Očuvanje povijesnih gradova dio je povijesti konzervatorske teorije i prakse te gradogradnje više od stotinu godina. U tom je razdoblju na globalnoj razini stečeno bogato praktično iskustvo, kako na održavanju i očuvanju, tako i na rekonstruiranju ili novom planiranju u gradovima koji su doživjeli postupne ili nagle, kreativne ili destruktivne promjene, izazvane ljudskim odlukama ili prirodnim silama.

Pozivamo kolege koji se bave ovom tematikom da nam se jave kako bi u kratkim video porukama široj javnosti približili procese obnove oštećene baštine.

važna obavijest

Peristil 64/2021 ‒ poziv

1.6.2021. u 14:54
Objavljeno:
   Martina Petrinović 1.6.2021. u 14:54
Uređeno:
   Martina Petrinović 1.6.2021. u 14:55

Pozivamo kolege iz Hrvatske i inozemstva na predaju stručnih i znanstvenih tekstova za objavljivanje u 64. broju Peristila.

DPUH redovito izdaje Peristil od 1954. godine. Peristil je znanstveni godišnjak u otvorenom pristupu u kojem se objavljuju recenzirani znanstveni i stručni radovi iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti.

Primaju se isključivo neobjavljeni tekstovi na hrvatskom ili nekom stranom jeziku.

Svi brojevi Peristila besplatno su dostupni u otvorenom pristupu na Portalu znanstvenih časopisa RH Hrčak https://hrcak.srce.hr/peristil.

Peristil je kategoriziran kao A1 časopis u Hrvatskoj, indeksiran je u međunarodnim bazama ERIH i EBSCO te direktoriju časopisa u otvorenom pristupu DOAJ

Rok za predaju: 1. rujna 2021.

 

Upute autorima

Uredništvo prima isključivo neobjavljene rukopise.

Tekst treba imati do 16 kartica / 1 autorski arak/ i 10 slikovnih priloga i biti uređen prema uputama objavljenim na www.dpuh.hr.

Uredništvo osigurava najmanje dvije neovisne recenzije.

Autori neće biti upoznati s imenima recenzenata od strane uredništva, a i sami recenzenti moraju voditi računa o povjerljivosti i svojem pravu na anonimnost.

Konačnu odluku o kategorizaciji rada donosi Uredništvo uzimajući u obzir mišljenja recenzenata.

Uredništvo obavještava autora o provedenom postupku recenzije i eventualnim dopunama ili ispravcima koje je autor obvezan unijeti prije konačnog prihvaćanja priloga za objavljivanje.

Autor je obvezan postupiti prema primjedbama recenzenata i uredništva i završni tekst dostaviti u roku od 20 dana. Ako autor ne poštuje ovaj rok, članak se ne objavljuje.

Autori podmiruju troškove nabavljanja ilustracija, fotografija i arhitektonskih nacrta u fotoarhivima i drugim ustanovama.

Stil citiranja: Chicago Manual notes and bibliography system

Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova.

Molimo autore da svoje tekstove prije prijave usklade s Uputama za objavljivanje u Peristilu.

Uredništvo časopisa Peristil

glavni urednik: dr. sc. Zvonko Maković (predsjednik DPUH-a)

uredništvo: dr. sc. Igor Borozan (Odelenje istorije umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu), dr. sc. Dragan Damjanović (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Jasenka Gudelj (Department of Philosophy and Cultural Heritage, Ca’ Foscari University Venice),  Ivana Mance (Institut za povijest umjetnosti), dr. sc. Dino Milinović (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

izvršna urednica: Martina Petrinović (tajnica DPUH-a)

važna obavijest

IZJAVE ZNANSTVENIKA O KNJIZI

1.6.2021. u 14:51
Objavljeno:
   Martina Petrinović 1.6.2021. u 14:51

Medvedgrad na Oltaru domovine – pogled izbliza

Zvonko Maković

„Knjiga Drage Miletića dokument je o spomeničkom kompleksu, ali i dokument o narušavanju ugleda jedne časne struke.“

https://www.youtube.com/watch?v=989e5cMzpp0

 

Marko Špikić

U knjizi Drage Miletića „nije riječ samo o preobrazbi jednog spomenika“ … „ već o sustavu zaštite spomenika u Hrvatskoj koja je transformirana političkom odlukom 1990ih godina.“

https://www.youtube.com/watch?v=uRMq1zfl7fI&t=21s