DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2024. godinu

Svečana dodjela Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2024. godinu

Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 25. lipnja 2025.

Kao krovna udruga čitave struke, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske već gotovo dva desetljeća iskazuje posebno priznanje osobito zaslužnim članovima dodjelom godišnje nagrade. Osim Nagrade za životno djelo, koja nosi ime profesora Radovana Ivančevića – istaknutog povjesničara umjetnosti i dugogodišnjeg predsjednika Društva – dodjeljuje se i niz nagrada u više kategorija kojima se nastoji obuhvatiti različita područja djelovanja hrvatskih povjesničara umjetnosti tijekom protekle kalendarske godine.

Dodjela nagrada temelji se na nominacijama koje dolaze iz same struke, iz njezinih ustanova i od pojedinaca – članova Društva. Iako struka ni u 2024. godini nije pokazala zaostajanje u broju aktivnosti i intenzitetu javnog kulturnog djelovanja, u nekim kategorijama broj nominacija bio je premalen ili prijedlozi nisu zadovoljili kriterije izvrsnosti. Povjerenstvo je stoga Upravnom odboru predložilo da se nagrade ne dodijele u kategorijama Popularizacija struke i Zaštita kulturne baštine. Šteta je tim veća jer su upravo na tim područjima u 2024. ostvareni značajni rezultati, koji, nažalost, nisu pretočeni u adekvatne nominacije. Nadamo se da će se taj raskorak ispraviti već iduće godine, kada nagrada obilježava svoju okruglu obljetnicu.

Svečanost dodjele nagrada održana je 25. lipnja 2025. godine u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Dobitnicima su nagrade uručili članovi Povjerenstva za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske te predsjednik Društva, Dino Milinović.

U kategoriji Nagrada DPUH-a za životno djelo Radovan Ivančević konkurencija je bila osobito jaka, a svi zaprimljeni prijedlozi odlikovali su se iznimnom kvalitetom. Povjerenstvo je imalo težak zadatak odabrati laureata među više izvanrednih kandidata. Nagrada je dodijeljena našem zaslužnom kolegi, likovnom kritičaru, muzealcu, autoru brojnih izložbenih projekata i studijskih izdanja – Vladimiru Crnkoviću, povjesničaru umjetnosti koji je čitavu svoju karijeru posvetio istraživanju, interpretaciji i promociji naivne odnosno samouke umjetnosti u Hrvatskoj. Njegov doprinos razumijevanju ove originalne i autohtone umjetničke struje trajno je ugrađen u povijest hrvatske umjetnosti 20. stoljeća.

Povodom primanja nagrade, Vladimir Crnković istaknuo je:

„Ovu nagradu doživljavam i kao šire priznanje naše struke jednom izdvojenom segmentu moderne umjetnosti kojim sam se cijeli život intenzivno bavio – riječ je o naivi, autsajderskoj umjetnosti i artbrutističkim tendencijama. Sve je to došlo do izražaja nakon što sam otpočeo raditi u Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti, gdje sam nastojao na strogoj kritičkoj selekciji i stalnom usavršavanju muzejske zbirke.

Da nije bilo iznimnih umjetnika poput Generalića, Rabuzina, Skurjenija, Feješa i drugih, moj profesionalni put bio bi posve drukčiji. Suradnja s njima omogućila mi je da priredim niz izložbi i objavim brojne publikacije. Upravo tim majstorima i njihovim djelima, kao i djelima mnogih nespomenutih slikara i kipara s kojima sam također često surađivao, moram zahvaliti za sve što sam u životu postigao. Dakle, svi su oni zaslužni i za ovu nagradu koja je meni uručena.

Cijeli sam život proveo živeći za umjetnost, okružen umjetnošću, baveći se njezinom promocijom i interpretacijom. Družio sam se i družim s umjetnicima, a u brojnim sam prigodama i pripomagao da njihove umjetnosti budu šire prepoznate i prihvaćene. Pritom me nikada nije zanimala samo likovna umjetnost, nego svi oblici umjetničkog izražavanja – od književnosti, filma, muzike, fotografije do različitih oblika primijenjenih umjetnosti i dizajna.

Za mene je umjetnost uvijek bila i jest nešto uzvišeno, gotovo sveto, poput religije, što nam pomaže da ustrajemo i opstajemo. Sretnici su oni koji umiju stvarati umjetnost, ali postojimo i mi drugi, zaljubljenici u umjetnost, koji ne možemo živjeti bez umjetnosti, da nismo okruženi umjetnošću, da ne poniremo u umjetnost, koji se bavimo njezinom promocijom i interpretacijom, koji ispisujemo povijest umjetnosti.”

Godišnja nagrada za knjigu dodijeljena je povjesničaru umjetnosti Matku Marušiću za monografiju Drvena skulptura otočja Cresa i Lošinja do 1550. godine: pojavnost i vrijednost u izdanju Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba. Riječ je o prvoj sustavnoj obradi skulpture kasnog srednjeg i ranog novog vijeka na području nekadašnje Osorske biskupije, provedenoj na uzoran metodološki način, s odgovarajućom komparativnom dimenzijom i adekvatnim obuhvatom duhovne pozadine iz koje sačuvana kiparska građa dolazi.

Godišnja nagrada za izložbu dodijeljena je projektu Sjaj u tami. Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama, održanom u Galeriji Klovićevi dvori. Nagrada je pripala autoru Ivanu Ferenčaku, kustosici Valentini Bach te Galeriji Klovićevi dvori. Izložba je popraćena opsežnim, znanstveno koncipiranim katalogom koji će domaća i međunarodna stručna publika koristiti kao trajan rezultat istraživanja i kao polazište za daljnji kritički pristup prezentiranoj građi.

Godišnja nagrada za promicanje vizualne kulture dodijeljena je izložbi Sto godina Salona Galić, dojmljivoj memoriji galerijskog prostora koji je desetljećima promovirao vizualnu kulturu u Splitu. Nagrada se dodjeljuje autoricama Jasminki Babić i Sandi Bulimbašić, dizajneru Viktoru Popoviću te organizatorima – Hrvatskoj udruzi likovnih umjetnika Split i Galeriji umjetnina u Splitu.

Tri jednakovrijedne nagrade za izvrsne diplomske radove dodijeljene su:
– Maris Bjelančić (Arhitektonski opus Slobodana Janjića, FFZG – Split),
– Ivi Daliću (Pejzažno slikarstvo u Hrvatskoj u dugom XIX. stoljeću, FFZG – Zagreb),
– Luciani Fuks (Portreti u opusu Giovannija Simonettija, FF – Rijeka).

Njihovi radovi pokazuju visoki stupanj samostalnog istraživačkog rada i uspješno primjenjuju suvremene metode interpretacije građe. Želimo im uspjeh u daljnjem radu i vjerujemo da će im okolnosti omogućiti nastavak profesionalnog razvoja na dobrobit struke i zajednice.

Svim dobitnicima nagrada od srca čestitamo u ime Upravnog odbora i svih članova Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2024. godinu:
Lidija Butković Mićin, Sanja Cvetnić, Ivan Kokeza, Milan Pelc, Patricia Počanić

Obrazloženja Povjerenstva

Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije — prilog razvoju kritičke misli #4

prijave do 20. srpnja 2025.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske najavljuje četvrti Praktikum za povjesničare umjetnosti, edukativni i praktični program namijenjen diplomiranim povjesničarima umjetnosti i studentima završnih godina studija povijesti umjetnosti iz Hrvatske i inozemstva. Realizaciji ovogodišnjeg praktikuma pridružili su se Institut za suvremenu umjetnost i hrvatski ogranak AICA-e, a završna izložba bit će održana u prosincu 2025. u sklopu izuzetno posjećenog sajma suvremene umjetnosti Art Zagreb, koji od samih početaka prati i podržava ovaj program.

Ovogodišnje izdanje također se fokusira na promišljanje dijaloga između povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke prakse. Polaznici će obraditi jedan relevantan umjetničko-povijesni tekst – poput prošlogodišnjeg primjera Heinricha Wölfflina – te u dijalogu s kolegama, umjetnicima i kustosima osmisliti i realizirati izložbeni koncept inspiriran analiziranim tekstom. Cilj je potaknuti dublje razumijevanje teorijskog nasljeđa struke te njegovu moguću aktualizaciju i reinterpretaciju kroz suvremene umjetničke prakse.

Povijest umjetnosti humanistička je disciplina koja koristi spoznaje filozofije, povijesti, sociologije, psihologije, antropologije, političkih znanosti, kao i tehničkih i prirodnih znanosti. Ona interpretira civilizacijska postignuća – arhitekturu, urbanizam, vizualne umjetnosti – rekonstruirajući njihova povijesna značenja i vrijednosti. No može li povjesničar umjetnosti ponuditi relevantnu i artikuliranu evaluaciju suvremenog umjetničkog djela? Ili je ta uloga prešla u ruke kustosa i likovnih kritičara?

Postavljamo pitanja: Imaju li povjesničari umjetnosti danas funkciju interpretatora i posrednika između muzeja, tržišta i publike? Je li moguće vratiti autoritet prosudbe – poput onoga kakav su imali Wilhelm Bode ili Bernard Berenson – u vrijeme algoritamski oblikovanih mišljenja i pasivnog konzumiranja sadržaja? Može li analiza poznavatelja još uvijek biti temelj oblikovanja izložbenog narativa?

Kroz organizaciju i produkciju skupne izložbe suvremene umjetnosti, polaznici će imati priliku primijeniti teorijska znanja u kontekstu suvremene hrvatske umjetnosti, interpretirati klasične i moderne umjetničko-povijesne tekstove u odnosu na suvremenu produkciju, aktivno sudjelovati u svim fazama pripreme izložbe – od istraživanja i konceptualizacije do postava i promocije.

Prijave su otvorene do 20. srpnja 2025.

Sudjelovanje je besplatno, u slučaju većeg broja prijava prednost imaju članovi DPUH-a
Molimo zainteresirane da putem online obrasca dostave osnovne podatke, kratak životopis te odgovore na nekoliko pitanja https://forms.gle/fzn3tfX9QzTtPkri8

Sastanci praktikuma održavat će se online od rujna do prosinca 2025., uz nekoliko susreta u živo (detaljan raspored bit će dogovoren sa sudionicima)

Organizator: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Partneri: Art Zagreb 2025, Institut za suvremenu umjetnost, AICA Hrvatska

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2024. godinu

srijeda, 25. lipnja 2025. 12:00

Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2. kat

Kao krovna udruga čitave struke Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske već gotovo dva puna desetljeća iskazuje posebno priznanje osobito zaslužnim članovima dodjeljivanjem godišnje nagrade. Osim nagrade za životno djelo koje nosi ime profesora Radovana Ivančevića, istaknutog povjesničara umjetnosti i dugogodišnjeg predsjednika Društva, dodjeljuje se niz nagrada u više kategorija kojima se pokušavaju obuhvatiti različita područja djelovanja hrvatskih povjesničara umjetnosti u protekloj kalendarskoj godini. Pritom treba reći da se dodjela nagrade oslanja na nominacije koje dolaze od same struke, iz njezinih ustanova i od pojedinaca, članova našega Društva. Premda po broju aktivnosti i intenzitetu javnog kulturnog djelovanja struka u 2024. ne pokazuje nikakvo zaostajanje za prethodnim godinama, neke su kategorije u dodjeli nagrade imale premali broj nominacija, ili nominacije nisu bile dovoljno uvjerljive. Povjerenstvo je stoga Upravnom odboru predložilo da se nagrade ne dodijele u kategorijama Popularizacija struke i Zaštita kulturne baštine. To je šteta, jer su na oba ta područja djelovanja povjesničara umjetnosti u 2024. godini ostvareni značajni rezultati. Na žalost oni nisu pretočeni u adekvatne nominacije za dodjelu nagrade. Nadamo se da će se taj raskorak ispraviti već naredne godine, u kojoj nagrada obilježava okruglu obljetnicu.

Ipak, kad je riječ o kategoriji nagrade za životno djelo, treba istaknuti da su nominacije bile vrlo kvalitetne. Povjerenstvo je imalo težak zadatak da između nekoliko izvrsnih prijedloga izabere onaj koji je, moglo bi se reći, prvi među jednakima. Ta se nagrada dodjeljuje našem zaslužnom kolegi, likovnom kritičaru, muzealcu, autoru brojnih izložbenih projekata i studijskih izdanja, Vladimiru Crnkoviću, povjesničaru umjetnosti koji je čitavu svoju stručnu karijeru posvetio istraživanju, interpretaciji i promociji naivne ili samouke umjetnosti u Hrvatskoj. Njegov doprinos poznavanju i razumijevanju te originalne i autohtone umjetničke struje ostat će trajno ugrađen u povijest hrvatske umjetnosti 20. stoljeća.

Godišnja nagrada za knjigu dodjeljuje se kolegi Matku Marušiću za monografiju Drvena skulptura otočja Cresa i Lošinja do 1550. godine: pojavnost i vrijednostu izdanju Instituta za povijest umjetnosti iz Zagreba. Riječ o prvoj sustavnoj obradi skulpture kasnoga srednjega i ranoga novoga vijeka na području nekadašnje Osorske biskupije, provedenoj na uzoran metodološki način, s odgovarajućom komparativnom dimenzijom i adekvatnim obuhvatom duhovne pozadine iz koje sačuvana kiparska građa dolazi.

Godišnja nagrada za izložbu pripala je izložbenom projektu Sjaj u tami. Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama, održanoj u Galeriji Klovićevi dvori. Nagrada se dodjeljuje autoru, Ivanu Ferenčaku, kustosici izložbe Valentini Bach i Galeriji Klovićevi dvori. Riječ je o izložbi s opsežnim, znanstveno koncipiranim katalogom, koji će domaća i međunarodna stručna i znanstvena publika koristiti kao trajan rezultat istraživanja iz kojih je izložba proizašla i kao polazište za daljnji kritički pristup prezentiranoj građi.

Godišnja nagrada za promicanje vizualne kulture dodijeljena je također izložbi, ali ovaj put drugačijega tipa. Naime, izložba Sto godina Salona Galićdojmljiva je memorija djelovanja galerijskog prostora koji je desetljećima promovirao vizualnu kulturu u Splitu i do danas, pod upravljanjem HULU-a Split, ostao važno mjesto njezina predstavljanja publici. Tako je sama izložba zavrijedila ovu nagradu, koja se dodjeljuje autoricama povjesničarkama umjetnosti Jasminki Babić, Sandi Bulimbašić i dizajneru Viktoru Popoviću, kao i organizatoru Hrvatskoj udruzi likovnih umjetnika Split te Galeriji umjetnina u Splitu.

Naposljetku, tri jednakovrijedne nagrade za izvrsne diplomske radove dobivaju Maris Bjelančić, Arhitektonski opus Slobodana Janjića(Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, mentor Željko Peković), Ivo Dalić, Pejzažno slikarstvo u Hrvatskoj u dugom XIX. stoljeću(Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mentor Dragan Damjanović) i Luciana Fuks, Portreti u opusu Giovannija Simonettija(Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, mentorica Nina Kudiš). Njihovi diplomski radovi, kao kruna cjelokupnog obrazovanja, pokazuju visoki stupanj samostalnog istraživanja i nastojanje oko implementacije suvremenih metoda u interpretaciji građe. Želimo im uspjeh u daljnjem profesionalnom radu i nadamo se da će im vrijeme u kojem živimo i okolnosti koje nas okružuju pružiti uvjete za daljnji razvoj na dobrobit struke i čitave zajednice.

Svim dobitnicima nagrada od srca čestitamo u ime Upravnog odbora i svih članova Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2024. godinu

Lidija Butković Mićin, Sanja Cvetnić, Ivan Kokeza, Milan Pelc, Patricia Počanić

Obrazloženja nagrada

Gdje smo danas? Iskustva i izazovi konstrukcijske obnove stambenih zgrada nakon potresa

srijeda, 11. lipnja 2025. 18:00

DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira javnu stručnu tribinu posvećenu konstrukcijskoj i cjelovitoj obnovi zgrada nakon potresa 2020. godine, s posebnim naglaskom na stambene zgrade koje će biti u središtu rasprave.

Tribina se održava u prostorijama DPUH-a povodom završetka konstrukcijske obnove zgrade u kojoj se Udruga nalazi. Nakon provedene statičke sanacije, pred nama su opsežni unutarnji radovi, pa temu otvaramo i iz vlastite, neposredne perspektive.

Pet godina nakon potresa želimo potaknuti kritičku refleksiju o trenutačnom stanju obnove i otvoriti širu raspravu uz sudjelovanje svih dionika – suvlasnika, stanara, stručnjaka i predstavnika institucija. Postavljamo niz ključnih pitanja:
Koja je razlika između konstrukcijske i cjelovite obnove – i kako se s tim (i sličnim) pojmovima snalaze sami stanari?
Koliko je stambenih zgrada do sada konstrukcijski obnovljeno, neovisno o modelu financiranja – uključujući samoobnovu, državna sredstva i fondove EU?
Koje prepreke najčešće usporavaju proces obnove?
Koliko je zgrada još u postupku ili ih obnova tek očekuje, ali nisu uključene u proces zbog tehničkih, administrativnih ili drugih razloga?

Posebno nas zanima kako se u praksi usklađuju zahtjevi konzervatorske zaštite s tehničkim imperativima konstrukcijske sanacije – osobito u slučaju povijesnih stambenih zgrada koje nose dodatnu vrijednost kulturne baštine.
Želimo čuti konkretna iskustva i izazove s kojima se susreću svi sudionici ovog složenog i dugotrajnog procesa.

Sudjeluju:

Jadranka Kerin, predstavnica suvlasnika zgrade u kojoj je završena konstrukcijska obnova

Tihomil Matković, arhitekt i predsjednik Društva arhitekata Zagreba (2017. – 2023.)

Marijana Sironić, konzervatorica iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode

Marko Špikić, povjesničar umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

DPUH dobitnik zahvalnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Povodom 150. obljetnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske primit će zahvalnicu za dugogodišnju i plodnu suradnju s Fakultetom.

Svečanost koja će se održati 25. travnja 2025., okupit će brojne kulturne institucije, muzeje, galerije, znanstveno-istraživačke ustanove, nastavne baze te predstavnike lokalne i regionalne samouprave, koji s Filozofskim fakultetom dijele zajedničke projekte i uspješnu suradnju.

Ovo priznanje naglašava važnost partnerstva akademske zajednice i udruge za promicanje znanosti i kulture, a istovremeno potiče DPUH da i dalje razvija suradnju kako s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, tako i s cijelom akademskom zajednicom u Hrvatskoj i inozemstvu.

Ervin Dubrović

Slikarstvo u Rijeci 1891.– 1941.

srijeda, 21. svibnja 2025., 12:00

Matica hrvatska, Matice hrvatske 2, Zagreb

Knjiga Ervina Dubrovića dugo je očekivani, adekvatni i relevantni stručni i znanstveni doprinos jednoj temi na kojoj je autor radio skoro četrdeset godina. Iako je bilo i drugih riječkih povjesničara umjetnosti koji su se bavili razdobljem između dvaju svjetskih ratova i prije (naročito Daina Glavočić), Dubrovićev pristup problemu razlikuje se od ostalih naglašenom interdisciplinarnošću što možemo zahvaliti vrlo različitim autorovim stručnim interesima koji su ga odvodili prema socijalnim, opće kulturnim, ideološkim, političkim, gospodarstvenim i inim, ne samo umjetničkim temama. Bipolarnost i kozmopolitska multipolarnost nalaze se u temeljima riječke situacije; tri razine vlasti do kraja Prvoga svjetskog rata (austrougarska središnja vlast, mađarski corpus separatum, autonomna gradska uprava), podijeljeni grad između dvaju ratova (Fiume – Sušak), multilingvizam (talijanski, hrvatski, mađarski, njemački), multikulturalizam temeljen na jezičnom idiomu i posljedično etničkom itd. Bipolarnost se očituje i u Dubrovićevoj podjeli u knjizi na čisto slikarstvo i fotografiju, gdje fotografiju tretira kao ''slikanje svjetlom.'' Dva pola nastaju i uključivanjem Opatije i Kvarnera (Rivijere) u pregled umjetničke situacije Rijeke jer je riječ o jedinstvenom prostoru koji već poodavno funkcionira kao međuovisna ekstenzija.

Ervin Dubrović (Rijeka, 1957.) povjesničar je umjetnosti i likovni kritičar te dugogodišnji ravnatelj Muzeja grada Rijeke. Specijalizirao se za istraživanje riječke i srednjoeuropske povijesti novijeg doba. Bio je voditelj, autor ili suradnik na značajnim projektima i izložbama, poput Riječka luka (2001.), Adamićevo doba (2006.) i Riječki torpedo – prvi na svijetu (2010.). Posebno se istaknuo istraživanjem iseljavanja iz Srednje Europe u Ameriku, što je rezultiralo izložbom Merika (2008., New York 2012.) te trima publikacijama: Merika (2008.), Veliki val (2012.) i From Central Europe to America (2012.). Autor je brojnih monografija, umjetničkih biografija i eseja o društvenoj, kulturnoj i umjetničkoj povijesti Rijeke i Srednje Europe.

Sudjeluju:

autor knjige Ervin Dubrović
Daina Glavočić, povjesničarka umjetnosti
Dino Milinović, predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske
Berislav Valušek, urednik knjige i predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Rijeke
Petra Vugrinec, povjesničarka umjetnosti

Izdavači: Društvo povjesničara umjetnosti Rijeke i Muzej grada Rijeke

Organizatori predstavljanja: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Matica hrvatska

Milan Prelog: Prostor Vrijeme

Knjiga s tekstovima povjesničara umjetnosti Milana Preloga donosi pravovremeno i trezveno razmatranje krize ljudske okoline, koja je danas prepoznata kao jedan od najvažnijih i najopasnijih globalnih problema. Tekstovi o urbanizmu, koji su nastajali 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća, i dalje su izuzetno aktualni. Njegova vizija sveobuhvatne društvene kontrole nad prostorom i dalje predstavlja temelj za rasprave o održivom suživotu baštine i razvoja. Knjiga je nezaobilazno štivo za sve one koji se bave urbanizmom, arhitekturom, ekologijom i društvenim pitanjima.

Milan Prelog (1919.–1988.), povjesničar umjetnosti i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bio je pionir u istraživanju srednjovjekovne umjetnosti i urbanizma. Razvio je interdisciplinarni pristup valorizaciji povijesnih naselja. Njegova djela i studije ostaju relevantne u suvremenim raspravama o urbanizmu i zaštiti kulturne baštine.

Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Monografsko izdanje: knjiga 68
Pripremila: Snješka Knežević
Urednik: Zvonko Maković
Recenzenti: Joško Belamarić i Dragan Damjanović

13. – 16. svibnja 2025.

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Radno vrijeme sajma: 10 – 19 h

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske s ponosom sudjeluje na dvanaestom Festivalu povijesti – Kliofestu 2025, koji će se održati od 13. do 16. svibnja 2025. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, svakog dana od 10 do 19 sati.

Pozivamo vas da posjetite naš štand, razgledate izdanja Društva te sudjelujete u bogatom programu Kliofesta, koji se održava u NSK i na više lokacija diljem Zagreba.

Predstavit ćemo novo izdanje knjige Prostor Vrijeme Milana Preloga, iznimnog povjesničara umjetnosti čiji su tekstovi obilježili hrvatsku i europsku povijest umjetnosti druge polovine 20. stoljeća. Ovo izdanje donosi izbor njegovih ključnih teorijskih i metodoloških priloga koji su i danas nezaobilazno štivo za sve zainteresirane za prostor, baštinu i suvremeni pogled na umjetnost.

Čitajte povijest, čitajte povijest umjetnosti – vidimo se na Kliofestu!

Program događanja

www.kliofest.hr

38. njemački kongres povjesničara umjetnosti

München, 25.–28. veljače 2026.
Tema:  wissen / knowing

Njemačko društvo povjesničara umjetnosti (Deutscher Verband für Kunstgeschichte e.V.), u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti i Sveučilištem Ludwig-Maximilian u Münchenu, poziva na sudjelovanje u 38. izdanju kongresa povjesničara umjetnosti koji će se održati od 25. do 28. veljače 2026. u Münchenu.

Tematski okvir kongresa oblikuje pojam "znanja" – u njegovim promjenjivim oblicima, metodama stjecanja, komunikacije i interpretacije, kao i u kontekstu izazova koje nameću suvremeni digitalni, društveni i politički okviri. Poseban naglasak stavlja se na vizualno i ulogu koju umjetnost i umjetničko znanje imaju u tim procesima.

Organizatori pozivaju istraživače svih generacija i profila, iz Njemačke i inozemstva, da prijave izlaganja unutar devet predviđenih sekcija.

Rok za prijavu prijedloga izlaganja (do 2.000 znakova s razmacima)te kratke biografije (također do 2.000 znakova) je otvoren do 8. lipnja 2025. Prijave se šalju na adresu: call@kunstgeschichte-kongress.de

Više informacija: www.kunstgeschichte-kongress.de

RAZGOVOR S IGOROM FISKOVIĆEM

https://youtu.be/a6Vyt4LjQ54

Na YouTube kanalu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske objavljen je snimljeni razgovor s akademikom Igorom Fiskovićem, istaknutim hrvatskim povjesničarem umjetnosti. U razgovoru koji je vodila profesorica Sanja Cvetnić, profesor Fisković govori o svom istraživačkom radu, znanstvenim interesima i dugogodišnjoj karijeri na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Otkriva sjećanja na djetinjstvo u Dalmaciji i utjecaj obiteljskog naslijeđa, osobito oca Cvita Fiskovića, također uglednog povjesničara umjetnosti. Poseban naglasak stavljen je na njegova terenska istraživanja, suradnje koje su oblikovale razvoj hrvatske povijesti umjetnosti te aktualne izazove u struci.

Razgovor je snimljen 21. ožujka 2025. u Zagrebu. Voditeljica razgovora je Sanja Cvetnić, snimatelj Jovan Kliska, a urednica Martina Petrinović.

DPUH YouTube kanal https://www.youtube.com/@DPUH