Obavijesti comments

važna obavijest

zatvoren ured DPUH-a

2.8.2016. u 11:33
Objavljeno:
   Martina Petrinović 2.8.2016. u 11:33

Ured Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske bit će zatvoren od 3. kolovoza do 21. kolovoza 2016. godine zbog korištenja godišnjeg odmora.

važna obavijest

PRIGODNA PRODAJA IZDANJA DPUH-A

24.6.2016. u 12:35
Objavljeno:
   Martina Petrinović 24.6.2016. u 12:35
Uređeno:
   Martina Petrinović 24.6.2016. u 12:37
od srijede, 29. lipnja do petka, 1. srpnja 2016.
od 10:00 do 18:00
na Filozofskom fakultetu,
Ivana Lučića 3, Zagreb

 

U sklopu kongresa Art and Politics in Europe in the Modern Period održat će se prigodna prodaja tridesetak monografskih naslova i pojedinih brojeva Peristila u izdanju Društva po sniženim cijenama.

 

Prigodne cijene vrijede samo za navedene datume, za plaćanje u gotovini.

 

Cjenik prigodne prodaje izdanja DPUH

važna obavijest

PREDSTAVLJANJE NOVOG BROJA

9.6.2016. u 15:57
Objavljeno:
   Martina Petrinović 9.6.2016. u 15:57
Uređeno:
   Martina Petrinović 9.6.2016. u 16:04
Peristil
Zbornik radova za povijest umjetnosti 
 
 
srijeda, 15. lipnja 2016. u 13 sati
DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb
 
 
Časopis će predstaviti dr. sc. Irena Kraševac, glavna urednica, dr. sc. Marko Špikić i prof. dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a
 
Autori u ovom broju Peristila: Matko Matija Marušić, Krasanka Majer Jurišić, Davor Stipan, Lina Slavica Plukavec, Bojan Goja, Petar Puhmajer, Željko Brguljan, Marija Idžojtić, Slaven Perović, Petra Vugrinec, Ivan Mirnik, Rozana Vojvoda, Sanja Žaja Vrbica, Slaven Perović, Ana-Maria Milčić, Andrea Vojvodić
 
važna obavijest

PREDAVANJE

27.5.2016. u 15:30
Objavljeno:
   Martina Petrinović 27.5.2016. u 15:30

Uvijek pred novim putovima i vremenom, međuratnu hrvatsku modernu kvalificiramo kao jedino pravo snažno uporište budućeg mogućeg puta, naravno ne u formalnom i doslovnom smislu, već na razini apstraktnog mišljenja, modernu vidimo kao povijesnost vremena koje živimo i koje je otvoreno pred nama.

Arhitekt Tomislav Premerl teoretičar je i povjesničar arhitekture. Rođen je 1939. u Zagrebu. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1969., gdje je i obranio doktorsku disertaciju (Hrvatska moderna arhitektura između dva rata – nova tradicija) 1985. godine. Radio je kao urednik za arhitekturu i likovnu struku u raznim časopisima te je kao samostalni projektant izveo više arhitektonskih djela i konzervatorskih zahvata na povijesnim sakralnim objektima. Autor je i glavni urednik nekoliko stručnih knjiga te je sudjelovao na više kritičkih arhitektonskih izložbi i samostalno izlagao vlastite crteže i pastele.

važna obavijest

Obavijest o smrti prof. Jadranke Damjanov

16.5.2016. u 14:49
Objavljeno:
   Martina Petrinović 16.5.2016. u 14:49

Napustila nas je naša draga kolegica, profesorica Jadranka Damjanov. Ispraćaj će se održati u srijedu, 18. svibnja 2016. u 14:30 na krematoriju na Mirogoju.

Sveta misa zadušnica služit će se 20. svibnja 2016. u 18 sati u crkve Svete Barbare u Gornjem Vrapču.

Ožalošćeni mole da umjesto vijenaca i buketa podržite udrugu „Jadranka Damjanov Dubravka Janda“ u osnutku.

važna obavijest

PREDAVANJE

13.5.2016. u 12:56
Objavljeno:
   Martina Petrinović 13.5.2016. u 12:56
Uređeno:
   Martina Petrinović 13.5.2016. u 12:59

 

Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku (1671.–1713.), nastala u obnovi grada nakon potresa 1667. godine, na jedinstveni način sjedinjuje visoke estetske standarde dubrovačkog naručitelja Stjepana Gradića i rimskog projektanta Andree Bufalinija, ali i pojedinih voditelja gradnje, među kojima se ističe Sicilijanac Tommaso Maria Napoli te Dubrovčanin Ilija Katičić. Na temelju dosada nerazmatranih arhivskih dokumenata, u predavanju se rekonstruira izvorni rimski projekt, kao i njegova promjena koju je u tijeku gradnje izveo sicilijanski arhitekt. Interpretacijom komparativnih primjera dolazi se do zaključka da dubrovačka katedrala zauzima istaknuto mjesto, na samo na hrvatskoj obali, već i u kontekstu rimske i sicilijanske barokne arhitekture.  

 

Katarina Horvat-Levaj diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju te magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1982. godine zaposlena je u Institutu za povijest umjetnosti. U sklopu znanstvenog programa Instituta radila je na nizu tema vezanih uz arhitekturu i urbanizam starijih stilskih razdoblja, posebno baroka. Autorica je knjige Barokna arhitektura za koju je dobila godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2015. godinu. 

važna obavijest

NAGRADA

4.5.2016. u 16:40
Objavljeno:
   Martina Petrinović 4.5.2016. u 16:40
Uređeno:
   Martina Petrinović 6.5.2016. u 13:57
važna obavijest

OKRUGLI STOL

29.4.2016. u 16:48
Objavljeno:
   Martina Petrinović 29.4.2016. u 16:48
OKRUGLI STOL
SRIJEDA, 4. SVIBNJA 2016. U 18:30
DPUH, Preradovićeva 44
 
Skjavonske bratovštine i kolegiji u Italiji – nova istraživanja arhitekture
 
Prve poznate bratovštine imigranata pristiglih u Italiju iz hrvatskih povijesnih zemalja, koji su dijelili jezik i katoličku vjeru, spominju se kao Schiavoni, odnosno Iliri od 15. stoljeća. Institucionalnu potporu svećenicima - studentima talijanskih sveučilišta istoga podrijetla osiguravali su pak skjavonski/ilirski kolegiji. Građevine kojima su se koristile ove ustanove i njihove arhitektonske značajke igrale su važnu ulogu u stvaranju ranonovovjekovnoga kulturnog identiteta zajednica Schiavona/Ilira na Apeninskome poluotoku i šire. Ovom prilikom predstavljaju se nova istraživanja ovog fenomena, nastala u okviru istraživačkog projekta „Vizualiziranje nacionalnog. Bratovštine i kolegiji
Schiavona/Ilira u Italiji i razmjena umjetničkih iskustava s jugoistočnom Europom (15.–18. st.)“ kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost.
 
Sudjeluju:
Tanja Trška (Sveučilište u Zagrebu): Bratovština sv. Jurja i Tripuna u Veneciji
Daniel Premerl (Institut za povijest umjetnosti) i Danko Šourek (Sveučilište u Zagrebu):
Ilirsko-ugarski kolegij u Bologni
Anita Ruso (doktorandica, EPHE u Parizu i Sveučilište u Zagrebu): Mreže i odnosi skjavonskih bratovština s Dubrovačkom republikom
Moderira: Jasenka Gudelj (Sveučilište u Zagrebu)
važna obavijest

PREDAVANJE

14.4.2016. u 14:17
Objavljeno:
   Martina Petrinović 14.4.2016. u 14:17

Renesansno obojeno drveno raspelo, koje je u Hrvatskom restauratorskom zavodu restaurirano pod vodstvom Miljenka Domijana, otvorilo je niz drugih spoznaja svakovrsnih baštinskih otočkih emanacija.

Miljenko Domijan rođen je u Rabu 1946. godine. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Rijeci likovnu umjetnost i potom povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru. Početkom 70-ih radi u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zadru, od 1977. imenovan je za ravnatelja. Sredinom 90-ih imenovan je glavnim konzervatorom u Republici Hrvatskoj. Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima. Godine 2012. dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo „Vicko Andrić“.

važna obavijest

IN MEMORIAM

4.4.2016. u 18:02
Objavljeno:
   Martina Petrinović 4.4.2016. u 18:02

Napustila nas je naša draga kolegica Doris Baričević (1923. - 2016.)

1971. obrana doktorata Doris Baricevic