Obavijesti comments

važna obavijest

PREDSTAVLJANJE PRVE STUDIJE DPUH

23.3.2015. u 17:10
Objavljeno:
   Martina Petrinović 23.3.2015. u 17:10
Uređeno:
   Martina Petrinović 23.3.2015. u 17:11

ČETVRTAK, 26. OŽUJKA 2015. U 12 sati
DPUH, Preradovićeva 44

Maja Žvorc

Portretna poprsja iz Muzeja Međimurja u Čakovcu

U knjizi autorica razmatra okolnosti nastanka zbirke dvadesetak kamenih poprsja danas izloženih u lapidariju Muzeja Međimurja u Čakovcu. Kipovi predstavljaju hrvatske i mađarske dostojanstvenike iz razdoblja druge polovine 17. stoljeća kada je Čakovcem upravljala obitelj Zrinski. Studija je nastala na temelju diplomskog rada obranjenog na Odsjeku za povijest umjetnosti u Zagrebu koji je dobio Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ za najbolji diplomski rad.

Knjigu će predstaviti: dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a, mentorica dr. sc. Sanja Cvetnić, recenzent dr. sc. Milan Pelc i autorica.

Maja Žvorc rođena je 1987. godine u Čakovcu. Diplomirala je povijest umjetnosti i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Trenutačno pohađa Poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti i zaposlena je u Muzeju Međimurja.

Nakladnik: DPUH, 2014.

ISBN 978-953-6089-33-8
96 stranica

Cijena: 70 kn

važna obavijest

POZIV STUDENTIMA POVIJESTI UMJETNOSTI

20.3.2015. u 15:08
Objavljeno:
   Martina Petrinović 20.3.2015. u 15:08
Uređeno:
   Martina Petrinović 26.3.2015. u 16:46

PRODUŽUJEMO POZIV DO 8. TRAVNJA 2015.

Molimo studentice/studente povijesti umjetnosti zainteresirane za rad na digitalizaciji izdanja Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske da se jave do 30. ožujka 2015. na mail dpuh@inet.hr.

važna obavijest

PREDAVANJE

19.3.2015. u 16:01
Objavljeno:
   Martina Petrinović 19.3.2015. u 16:01

Iva Prosoli
Muzej grada Zagreba             

Fotografski iskoraci i filmska fotografija amaterskih filmova 1930-ih u Hrvatskoj – međusobni utjecaji i veze

U trećem desetljeću 20. stoljeća nekolicina domaćih foto­grafa (Franjo Mosinger, Milan Pavić, Milan Fizi, Tošo Dabac, Đuro Janeković) prakticirali su eksperimente kao što su dvostruka ekspozicija, ekstremni donji i gornji rakurs ili krupni plan. Bili su rijetko izlagani zbog tada dominant­ne izlagačke politike temeljene na idejama piktorijalizma. Međutim, slične tendencije javile su se i u filmskoj foto­grafiji nekih kratkih filmova iz istog razdoblja (prvenstveno amaterskim filmovima Oktavijana Miletića). Predavanje se fokusira na fotografije Toše Dabca, filmsku fotografiju i rad Sergija Tagatza i Oktavijana Miletića te njihove međusobne veze. Početak profesionalne karijere Toše Dabca vezan je uz film. Dabac je započeo kao voditelj propagande i pre­vodilac u Fanametu 1927., da bi zatim iste dužnosti obav­ljao u zagrebačkoj podružnici MGM-a, gdje je uređivao i glasilo Metro Megafon. S MGM-om su u istom razdoblju surađivali i Oktavijan Miletić i Sergije Tagatz. Godine 1929. Dabac je sudjelovao u nastanku filma Vodica za kurajžu, koji se prikazivao u zagrebačkom kinu Europa palace, a čiji je snimatelj bio Sergije Tagatz.

Iva Prosoli rođena je 1980. u Zagrebu. Diplomirala je po­vijest umjetnosti i njemački jezik i književnost na Filo­zofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje trenutno pohađa Poslijediplomski doktorski studij povijesti um­jetnosti. Radi u Muzeju grada Zagreba kao viša kustosica i voditeljica Zbirke zagrebačkih fotoreportera. Od 2010. vodi kolegij pod nazivom Fotografija i umjetnička praksa od 1960-ih do danas na diplomskom studiju fotografije Akademije dramske umjetnosti. Povremeno prevodi s nje­mačkog jezika. Autorica je većeg broja tekstova i izložbi s područja fotografije.

važna obavijest

POSJET IZLOŽBI

18.3.2015. u 14:45
Objavljeno:
   Martina Petrinović 18.3.2015. u 14:45

ČETVRTAK, 19. OŽUJKA 2015. U 17.00
GALERIJA KLOVIĆEVI DVORI

FOTO TONKA - tajne ateliera društvene kroničarke uz stručno vodstvo autorice izložbe Lovorke Magaš Bilandžić i kustosice izložbe Ive Sudec Andreis

 

važna obavijest

TRIBINA

13.3.2015. u 18:05
Objavljeno:
   Martina Petrinović 13.3.2015. u 18:05
Uređeno:
   Martina Petrinović 26.3.2015. u 16:45
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske uputilo je Ministarstvu kulture Republike Hrvatske i Upravi projekta Hrvatski povijesni muzej poziv za sudjelovanje na tribini koja će biti posvećena budućnosti Hrvatskog povijesnog muzeja. Dopis je upućen 24. ožujka 2015. nakon tribine Hrvatski povijesni muzej – od projekta do sudbine održane u DPUH-u 18. ožujka 2015.
 
 
TRIBINA

HRVATSKI POVIJESNI MUZEJ —

OD PROJEKTA DO SUDBINE

srijeda, 18. ožujka 2015. u 12 sati

DPUH, Preradovićeva 44

Krajem siječnja 2013. zamjenik ministrice kulture Berislav Šipuš najavio je na jednoj konferenciji za tisak kako će radovi na Hrvatskome povijesnom muzeju biti dovršeni do 2015. godine. Radovi na pripremi projektne dokumentacije za radove rekonstrukcije i prenamjene zgrade Tvornice duhana Zagreb za potrebe najznačajnijega nacionalnog muzeja započeli su 2008. godine. Potvrda glavnog projekta (građevinska dozvola) za radove na objektu HPM ishođena je 11. kolovoza 2011., za zgradu Adrisa nešto ranije. Radovi na Adrisovom poslovnom tornju privedeni su danas samome kraju, a oni namijenjeni HPM-u nisu još ni započeli. Do siječnja 2013. bilo je naoko sve jasno: postojeći je projekt rekonstrukcije i prenamjene Tvornice duhana Zagreb za Hrvatski povijesni muzej s rasporedom muzejskih sadržaja prezentiran od proljeća 2010. do proljeća 2012. mnogo puta, kako pred stručnim tijelima, tako na javnim tribinama, pa tako i 16. svibnja 2012. na tribini u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske. Projekt je dobio dobre ocjene i pohvale stručnjaka, a 4. kolovoza 2010. i od UNDP Hrvatske (Program Ujedinjenih naroda za razvoj, Gospodarenje energijom u kulturnoj baštini).

Za otkup stare tvorničke zgrade, izradu projektne dokumentacije te ishođenje potrebnih dozvola za početak radova na adaptaciji zgrade izdvojili su hrvatski porezni obveznici više od 75.000.000,00 kn. U međuvremenu Uprava Projekta, na čijem su čelu zamjenik ministrice kulture prof. Berislav Šipuš, predsjednik, pomoćnica ministrice kulture mr. sc. Vesna Jurić Bulatović, zamjenica predsjednika i dr. sc. Ivica Prlender, voditelj projekta, radi novo projektiranje, svojevrsni redizajn prihvaćenoga projekta, a za nekoliko mjeseci prestaje važiti produžena građevinska dozvola.

Na pitanja tko je inicirao novo projektiranje i koje će troškove polučiti izmjena projekta teško je dobiti odgovor. Jedan od nedvojbeno važnih, a izmijenjenih sadržaja jest ukidanje depoa iz zgrade muzeja. Muzeolozima, barem ne javno, nije predočen ovaj projekt čiji je investitor Republika Hrvatska, a predsjednik Uprave i zamjenik ministrice kulture izjavljuje kako je nužno najvažniji nacionalni muzej uskladiti po načelu privatno-javnog partnerstva. Dakako, teško je podatke o svim troškovima koje su tijekom mnogih godina plaćali hrvatski porezni obveznici.

Hrvatski povijesni muzej nije samo ključni nacionalni muzej koji će sljedeće godine navršiti 170 godina, a da nikada nije imao prikladan smještaj. Otkada je prije gotovo deset godina tadašnja Vlada krenula u rješavanje ovoga iznimno važnoga problema i jedne od najvećih investicija s područja kulture uopće, pa do danas, porezni su obveznici izdvojili za tu investiciju velika sredstva. No, inicijativom trenutačne Uprave Projekta posao je evidentno zapao u krizu iz koje je nemoguće išta suvislo prognozirati. Odnosno, to je moguće samo ukoliko je to obećanje nalik onome koje je prije dvije godine obznanio zamjenik ministrice kulture glazbenik Berislav Šipuš, a da nikome ni tada ni danas nije polagao račune.

Da bismo upoznali javnost sa stanjem u kojem se trenutačno nalazi Hrvatski povijesni muzej pozivamo Vas na tribinu u prostorima Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske u srijedu, 18. ožujka 2015. u 12 sati.

U razgovoru sudjeluju: muzejska savjetnica Ankica Pandžić, dugogodišnja ravnateljica HPM, te članovi Upravnoga vijeća HPM: dr. sc. Stjepan Ćosić, predsjednik, muzejski savjetnik Vinko Ivić, ravnatelj Muzeja grada Zagreba i muzejski savjetnik Miroslav Gašparović,  ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt. Razgovor moderira dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH.

važna obavijest

PREDSTAVLJANJE NOVOG BROJA

12.3.2015. u 13:16
Objavljeno:
   Martina Petrinović 12.3.2015. u 13:16
Uređeno:
   Martina Petrinović 16.3.2015. u 16:57

Peristil

Zbornik radova za povijest umjetnosti

u povodu 60 godina izlaženja (1954. – 2014.)

utorak, 17. ožujka 2015. u 12 sati

DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb

Na predstavljanju će govoriti prof. dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a, dr. sc. Irena Kraševac, glavna urednica i akademik Igor Fisković

Časopis Peristil pokrenuli su profesori s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Grgo Gamulin i Milan Prelog kao prvi suvremeno koncipiran znanstveno-stručni časopis za povijest umjetnosti u Hrvatskoj. Prvi broj objavljen je 1954. godine u izdanju Povijesnog društva Hrvatske, a nakon 1957. kontinuirano ga objavljuje Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske. U Peristilu je dosad svoje radove objavilo 360 autora, a ovaj broj donosi cjelovitu bibliografiju i kazalo autora.

Peristil je kategoriziran domaći časopis koji se uzima u obzir pri vrednovanju radova za izbor u znanstvena zvanja iz područja humanističkih znanosti, a referiran je u bazama ERIH (European Reference Index for Humanities) i EBSCO (Art Source Database).

impresum i sadržaj

 

važna obavijest

PREDAVANJE

11.3.2015. u 16:48
Objavljeno:
   Martina Petrinović 11.3.2015. u 16:48

SRIJEDA, 11. ožujka 2015. u 18:30
DPUH, Preradovićeva 44

Lidija Butković Mićin
 

Urbanistički problem riječke Delte 1940-ih i 1950-ih


Razdoblje nakon završetka Drugog svjetskog rata u Rijeci je obilježeno korjenitim promjenama na političkom, gospodarskom i socijalnom planu koje su se odrazile na urbanističku i arhitektonsku djelatnost. Među brojnim zadacima koji su čekali reakciju urbanističke struke, osobito je zanimljivo i dugosežno bilo pitanje transformacije Delte, nasipanog zemljišta između Mrtvog kanala i preusmjerenog korita Rječine, koje je od sredine 19. stoljeća korišteno uglavnom u lučke svrhe. Naime, formalnopravno ujedinjenje Rijeke i Sušaka 1947. godine, u međuraću teritorijalno i upravno samostalnih gradova, nametnulo je rješavanje konkretnih problema prostornog i funkcionalnog povezivanja dvaju polutki grada opterećenih vlastitom tradicijom prostorno-planskih dokumenata. U novonastalim okolnostima Delta je percipirana kao dragocjeni prostorni resurs u samom središtu integriranoga grada koji, eliminacijom lučkih postrojenja, postaje idealni prostor za lociranje zgrada javne namjene te rekreativnih, kulturnih i zabavnih sadržaja okruženih zelenilom. U urbanističke planove iz vremena kasnih 40-ih i 50-ih godina na kojima su radili stručnjaci poput Zdenka Kolacija, Vlade Antolića, Branka Vasiljevića, Antuna Ulricha i Zdenka Sile, utkana je uzbudljiva perspektiva fizičkog i simboličkog objedinjenja Rijeke i Sušaka preko pojasa Delte i susjedne Brajdice, verzija budućnosti grada u kojoj je moguće pomirenje razvojnih interesa lučko-industrijskog sektora sa potrebama suvremenog gradskog života. Izlaganje će se koncentrirati na urbanističke planove te arhitektonske projekte za područje Delte iz tog vremena, kao i dokumente lokalnih i saveznih upravnih tijela koji svjedoče o raskoraku utopijskog, vizionarskog urbanizma i realnosti političko-ekonomske konstelacije poratnih godina FNR Jugoslavije.

Lidija Butković Mićin diplomirala je 2007. povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Vanjski je suradnik Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci u naslovnom zvanju asistenta te polaznik Poslijediplomskog doktorskog studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Arhitektura grada Rijeke od 1945. do 1960. godine. Realizirala je nekoliko izložbi iz područja ilustracije, stripa, dizajna i arhitekture. Suradnica je na projektima 1POSTOZAUMJETNOST i Motel Trogir usmjerenih na istraživanje i zaštitu spomeničkih i arhitektonskih ostvarenja nastalih nakon Drugog svjetskog rata .

važna obavijest

TRIBINA - ZAKON O MUZEJIMA

5.3.2015. u 12:40
Objavljeno:
   Martina Petrinović 5.3.2015. u 12:40
Uređeno:
   Martina Petrinović 12.3.2015. u 13:11

PETICIJA

PRIJEDLOG ZAKONA na stranicama Hrvatskog sabora

srijeda, 11. ožujka 2015.

Muzealci s jučerašnje Tribine šalju apel Hrvatskom saboru: „Ne dozvolite da ovaj Prijedlog zakona o muzejima prepun nelogičnosti, netočnosti i opasnih presedana ugrozi ono najvrjednije što je Hrvatskoj još ostalo – njezina baština i identitet. To je naša osnova za razvoj, privlačna snaga za dolazak turista, vrelo znanja i podloga za obrazovanje, naš dragulj za inovacije i stvaralaštvo. I nije za prepuštanje tržištu. Dug od 300 milijardi snažan je argument za to!“
Prostorije... Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske bile su premale za sve muzealce i kulturnu javnost koja je željela sudjelovati u Tribini dajući svoj doprinos primjedbama na Prijedlog zakona o muzejima koje je Ministarstvo kulture poslalo u saborski postupak bez konzultacija i uvažavanja mišljenja struke.
Na pregledan i sistematiziran način predočeni su svi propusti i donesen je zaključak da se zatraži povlačenje ovog zakona iz procedure.
„Zaista ne možemo vjerovati da bi saborski zastupnici digli ruku za tako nešto protivno interesima Republike Hrvatske samo da bi udovoljili stranačkoj glasačkoj mašineriji“ poručuju iz Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske uz podršku muzealaca drugih struka koji su došli na tribinu kao i Hrvatskog nacionalnog komiteta ICOM-a.

dopis DPUH-a, 19. prosinca 2014.

dopis Ministarstva kulture, 9. siječnja 2015.

dopis DPUH-a, 21. siječnja 2015.

Zakon o muzejima

utorak, 10. ožujka 2015. u 12 sati

U petak 27. veljače 2015. na 16. sjednici Hrvatskoga sabora održana je rasprava o Prijedlogu zakona o muzejima (prvo čitanje). Među brojnim govornicima bio je i zamjenik ministrice kulture gospodin Berislav Šipuš koji je nastojao braniti stajališta predlagatelja.  U neprimjerenom obrušavanju na dio struke koji je izrazio neslaganje s Prijedlogom, gospodin Šipuš prozivao je i ravnatelje zagrebačkih muzeja koji su na sastanku 19. veljače 2015. donijeli primjedbe i stavove o Prijedlogu zakona upozorivši da on nije u interesu Republike Hrvatske te ih poslali zastupnicima Hrvatskoga sabora. Zamjenik ministrice je na vrlo uvredljiv način spominjao taj sastanak kao  tajni skup opasnih namjera, omalovažavajući stajališta najistaknutijih hrvatskih muzejskih stručnjaka.

Ugledni muzealci i muzejska struka ne boje se istupa u javnosti, a zastupnicima Hrvatskoga sabora žele ukazati na probleme koje će ovaj Nacrt stvoriti. Mnogi povjesničari umjetnosti zaposleni su u muzejima,  pa Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske aktivno prati njihove aktivnosti i angažira se na prijedlogu izrade boljeg Prijedloga zakona o muzejima. Upravo stoga namjeravamo organizirati tribine tijekom narednih tjedana na kojima će se raspravljati o najvažnijim pitanjima vezanim uz muzejsku legislativu. Prva od tih tribina održat će se u utorak 10. ožujka 2015. u 12h u prostorijama DPUH-a, Preradovićeva 44. Tema je Prijedlog zakona o muzejima, koji je u saborskom postupku, pa nam je želja kroz dijalog pojasniti probleme o kojima su raspravljali i ravnatelji muzeja na spomenutom sastanku 19. veljače 2015. u Muzeju za umjetnost i obrt.

Na tribini će sudjelovati muzejska savjetnica gospođa Višnja Zgaga, ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centra, muzejska savjetnica gospođa Goranka Horjan, članica Izvršnog odbora svjetske muzejske organizacije ICOM i predsjednica Europskog muzejskog foruma i muzejski savjetnik gospodin Vinko Ivić, ravnatelj Muzeja grada Zagreba. Moderirat će dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a.

Pozivamo Vas da dođete na tribinu u DPUH, Preradovićeva 44 u utorak 10. ožujka 2015. u 12 sati, bolje se upoznate s Prijedlogom zakona o muzejima i sudjelujete u raspravi.

važna obavijest

POZIV NA SUDJELOVANJE

4.3.2015. u 15:34
Objavljeno:
   Martina Petrinović 4.3.2015. u 15:34
Uređeno:
   Martina Petrinović 4.3.2015. u 15:43

 Znanstveno-stručni skup

Hrvatski povjesničari umjetnosti:

Gjuro Szabo

(1875. - 1943.)

Zagreb, 15. i 16. listopada 2015.

Nastavljajući programski serijal znanstveno-stručnih skupova pod nazivom Hrvatski povjesničari umjetnosti, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira 2015. godine treći skup, posvećen Gjuri Szabi (Novska, 1875. – Zagreb, 1943.) u povodu 140. godišnjice njegovog rođenja.
Premda formalnim školovanjem nije bio povjesničar umjetnosti (studirao je germanistiku u Zagrebu i Beču), Szabo je u formativnim godina struke u prvoj polovini 20. stoljeća pionirski djelovao na području zaštite spomenika i udario temelje muzejske struke te znanstvenom istraživanju kulturne baštine. Upućen u teorijska i praktična znanja modernog načina konzerviranja spomenika zahvaljujući praćenju recentne literature i putovanjima u Beč, Nürnberg i Prag, 1911. godine imenovan je za tajnika novoosnovanog Zemaljskog povjerenstva za očuvanje historijskih i umjetničkih spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji. Njegovi izvještaji o radu Povjerenstva, prve umjetničke topografije i inventarizacija spomenika do danas su nezaobilazno vrelo za istraživanje sjevernohrvatske kulturne baštine. Jednakim elanom i marom prihvatio se vođenja dvaju najznačajnijih zagrebačkih muzeja od nacionalne važnosti, te je od 1920. do 1925. bio ravnatelj Muzeja za umjetnosti i obrt, a od 1928. do umirovljenja ravnatelj Muzeja grada Zagreba. Uz organiziranje stručne službe, modernizaciju i preuređenje oba muzeja, usredotočio se na istraživanje zagrebačkih spomenika o čemu objavljuje niz važnih članaka i knjiga (Stari Zagreb, 1941.). Szabo je postao uzorom mlađem naraštaju povjesničara umjetnosti i konzervatora stasalih u doba Drugoga svjetskog rata poput Anđele Horvat, Ane Bogdanović (Deanović) i Tihomila Stahuljaka.
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objavilo je dosad jedini monografski prikaz Szabina života i rada u knjizi Tihomila Stahuljaka, Gjuro Szabo. Djelo jednog života, 1995. Dvadeset godina nakon njezina izdanja ponovno otvaramo ovu veliku temu i pozivamo kolege konzervatore, muzealce i znanstvene istraživače koji će u svjetlu novih istraživanja svojim prilozima pridonijeti poznavanju djela i djelovanja ovoga „najživahnijeg branitelja spomenika“ (T. Stahuljak).
Teme skupa:
- Szabin doprinos i utjecaj u hrvatskoj povijesti umjetnosti
- Szabo između povijesti umjetnosti i povijesti kulture
- Szabin spisateljski opus – između znanosti i publicistike
- kritika konzervatorske prakse od Szabe do danas
- teorijska stajališta o očuvanju kulturne baštine u Hrvatskoj oko 1900. i danas
- Szabini metodološki i historiografski uzori
- Szabino muzejsko djelovanje: prezentacija baštine tekstom i slikom
- Szabina ostavština – istraživanje i interpretiranje
Organizacijski odbor:
Franko Ćorić, Snješka Knežević, Irena Kraševac, Zvonko Maković, Drago Miletić, Marko Špikić
Molimo da naslov i sažetak prijedloga izlaganja (do 900 znakova) pošaljete na dpuh@inet.hr do 31. svibnja 2015. Predviđeno trajanje izlaganja je 15 minuta. DPUH će do kraja lipnja obavijestiti prijavljene o prihvaćanju teme izlaganja. Izlaganja će biti objavljena u Zborniku skupa. Molimo da tekstove pošaljete do 15. studenoga 2015. Kotizacija za izlagače čiji je rad prihvaćen je 200 kn, članovi DPUH-a ne plaćaju kotizaciju. 

 

POZIV_PDF

 

 

 

važna obavijest

NATJEČAJ

27.2.2015. u 17:12
Objavljeno:
   Martina Petrinović 27.2.2015. u 17:12
Uređeno:
   Martina Petrinović 27.2.2015. u 17:13

Podsjećamo da je natječaj za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske "Radovan Ivančević" za 2014. godinu otvoren do 15. ožujka 2015.