DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Ured Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske bit će zatvoren od 3. kolovoza do 21. kolovoza 2016. godine zbog korištenja godišnjeg odmora.

U sklopu kongresa Art and Politics in Europe in the Modern Period održat će se prigodna prodaja tridesetak monografskih naslova i pojedinih brojeva Peristila u izdanju Društva po sniženim cijenama.

Prigodne cijene vrijede samo za navedene datume, za plaćanje u gotovini.

Cjenik prigodne prodaje izdanja DPUH

Uvijek pred novim putovima i vremenom, međuratnu hrvatsku modernu kvalificiramo kao jedino pravo snažno uporište budućeg mogućeg puta, naravno ne u formalnom i doslovnom smislu, već na razini apstraktnog mišljenja, modernu vidimo kao povijesnost vremena koje živimo i koje je otvoreno pred nama.

Arhitekt Tomislav Premerl teoretičar je i povjesničar arhitekture. Rođen je 1939. u Zagrebu. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1969., gdje je i obranio doktorsku disertaciju (Hrvatska moderna arhitektura između dva rata – nova tradicija) 1985. godine. Radio je kao urednik za arhitekturu i likovnu struku u raznim časopisima te je kao samostalni projektant izveo više arhitektonskih djela i konzervatorskih zahvata na povijesnim sakralnim objektima. Autor je i glavni urednik nekoliko stručnih knjiga te je sudjelovao na više kritičkih arhitektonskih izložbi i samostalno izlagao vlastite crteže i pastele.

Napustila nas je naša draga kolegica, profesorica Jadranka Damjanov. Ispraćaj će se održati u srijedu, 18. svibnja 2016. u 14:30 na krematoriju na Mirogoju.

Sveta misa zadušnica služit će se 20. svibnja 2016. u 18 sati u crkve Svete Barbare u Gornjem Vrapču.

Ožalošćeni mole da umjesto vijenaca i buketa podržite udrugu „Jadranka Damjanov Dubravka Janda“ u osnutku.

Katedrala Gospe Velike u Dubrovniku (1671.–1713.), nastala u obnovi grada nakon potresa 1667. godine, na jedinstveni način sjedinjuje visoke estetske standarde dubrovačkog naručitelja Stjepana Gradića i rimskog projektanta Andree Bufalinija, ali i pojedinih voditelja gradnje, među kojima se ističe Sicilijanac Tommaso Maria Napoli te Dubrovčanin Ilija Katičić. Na temelju dosada nerazmatranih arhivskih dokumenata, u predavanju se rekonstruira izvorni rimski projekt, kao i njegova promjena koju je u tijeku gradnje izveo sicilijanski arhitekt. Interpretacijom komparativnih primjera dolazi se do zaključka da dubrovačka katedrala zauzima istaknuto mjesto, na samo na hrvatskoj obali, već i u kontekstu rimske i sicilijanske barokne arhitekture.  

Katarina Horvat-Levaj diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju te magistrirala i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1982. godine zaposlena je u Institutu za povijest umjetnosti. U sklopu znanstvenog programa Instituta radila je na nizu tema vezanih uz arhitekturu i urbanizam starijih stilskih razdoblja, posebno baroka. Autorica je knjige Barokna arhitektura za koju je dobila godišnju nagradu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2015. godinu. 

Obrazlozenja

Dosadašnji dobitnici

Renesansno obojeno drveno raspelo, koje je u Hrvatskom restauratorskom zavodu restaurirano pod vodstvom Miljenka Domijana, otvorilo je niz drugih spoznaja svakovrsnih baštinskih otočkih emanacija.

Miljenko Domijan rođen je u Rabu 1946. godine. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Rijeci likovnu umjetnost i potom povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru. Početkom 70-ih radi u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zadru, od 1977. imenovan je za ravnatelja. Sredinom 90-ih imenovan je glavnim konzervatorom u Republici Hrvatskoj. Za svoj rad nagrađen je brojnim priznanjima. Godine 2012. dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo „Vicko Andrić“.

Napustila nas je naša draga kolegica Doris Baričević (1923. - 2016.)