DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

Pozivamo kolege iz Hrvatske i inozemstva na predaju stručnih i znanstvenih tekstova za objavljivanje u 64. broju Peristila.

DPUH redovito izdaje Peristil od 1954. godine. Peristil je znanstveni godišnjak u otvorenom pristupu u kojem se objavljuju recenzirani znanstveni i stručni radovi iz područja povijesti umjetnosti i srodnih društveno humanističkih znanosti.

Primaju se isključivo neobjavljeni tekstovi na hrvatskom ili nekom stranom jeziku.

Svi brojevi Peristila besplatno su dostupni u otvorenom pristupu na Portalu znanstvenih časopisa RH Hrčak https://hrcak.srce.hr/peristil.

Peristil je kategoriziran kao A1 časopis u Hrvatskoj, indeksiran je u međunarodnim bazama ERIH i EBSCO te direktoriju časopisa u otvorenom pristupu DOAJ

Rok za predaju: 1. rujna 2021.

Upute autorima

Uredništvo prima isključivo neobjavljene rukopise.

Tekst treba imati do 16 kartica / 1 autorski arak/ i 10 slikovnih priloga i biti uređen prema uputama objavljenim na www.dpuh.hr.

Uredništvo osigurava najmanje dvije neovisne recenzije.

Autori neće biti upoznati s imenima recenzenata od strane uredništva, a i sami recenzenti moraju voditi računa o povjerljivosti i svojem pravu na anonimnost.

Konačnu odluku o kategorizaciji rada donosi Uredništvo uzimajući u obzir mišljenja recenzenata.

Uredništvo obavještava autora o provedenom postupku recenzije i eventualnim dopunama ili ispravcima koje je autor obvezan unijeti prije konačnog prihvaćanja priloga za objavljivanje.

Autor je obvezan postupiti prema primjedbama recenzenata i uredništva i završni tekst dostaviti u roku od 20 dana. Ako autor ne poštuje ovaj rok, članak se ne objavljuje.

Autori podmiruju troškove nabavljanja ilustracija, fotografija i arhitektonskih nacrta u fotoarhivima i drugim ustanovama.

Stil citiranja: Chicago Manual notes and bibliography system

Časopis autorima ne naplaćuje objavu radova.

Molimo autore da svoje tekstove prije prijave usklade s Uputama za objavljivanje u Peristilu.

Uredništvo časopisa Peristil

glavni urednik: dr. sc. Zvonko Maković (predsjednik DPUH-a)

uredništvo: dr. sc. Igor Borozan (Odelenje istorije umetnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu), dr. sc. Dragan Damjanović (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Jasenka Gudelj (Department of Philosophy and Cultural Heritage, Ca’ Foscari University Venice),  Ivana Mance (Institut za povijest umjetnosti), dr. sc. Dino Milinović (Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)

izvršna urednica: Martina Petrinović (tajnica DPUH-a)

Medvedgrad na Oltaru domovine – pogled izbliza

Zvonko Maković

„Knjiga Drage Miletića dokument je o spomeničkom kompleksu, ali i dokument o narušavanju ugleda jedne časne struke.“

https://www.youtube.com/watch?v=989e5cMzpp0

Marko Špikić

U knjizi Drage Miletića „nije riječ samo o preobrazbi jednog spomenika“ … „ već o sustavu zaštite spomenika u Hrvatskoj koja je transformirana političkom odlukom 1990ih godina.“

https://www.youtube.com/watch?v=uRMq1zfl7fI&t=21s

Bookaravision podcast

https://www.youtube.com/watch?v=MuBoe5pZFfg

Drago Miletić gostovao je u knjižari specijaliziranoj za književnost i kulturu Bookara u Maksimirskoj 39 u Zagrebu. Snimljeni razgovor o njegovoj knjizi, ali i o struci povijesti umjetnosti posebno u razdoblju od 1980ih do danasi voditeljice knjižare Martine Petrinjak možete pogledati na Bookaravision podcastu.

 „Dok su tisuće spomenika prepustili propadanju, druge tisuće razarali ratom, devedesetih su se brojni pseudostručnjaci fokusirali na Medvedgrad u nakani da mu dodaju lažni narativ i u njega utisnu svoj ego.“ ‒ Bookaravision

Galerija Galženica u Velikoj Gorici

Unutar ciklusa popularnih predavanja radionica koje će se tijekom 2021. održavati u Galeriji Galženica, u sklopu projekta „Razgovori o hrvatskim modernim i suvremenim umjetnicima (uz primjere iz fundusa Galerije Galženica)“ sudionici će na raspolaganju imati i monografska izdanja o hrvatskim umjetnicima u izdanju DPUH-a. Predavanja i prateće radionice namijenjene su razvoju lokalne publike,jačanju kulturne suradnje na području Grada Velika Gorica i Zagrebačke županije, te edukaciji lokalnog stanovništva o nekim od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća.

Voditeljica: Tea Gudek Šnajdar

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske doniralo je svoja izdanja knjižnici novoosnovanog Muzeja zlata i srebra u općini Smokvica na otoku Korčuli. U muzeju će biti izložena zbirka zlatnine i srebrnine u vlasništvu župne crkve Očišćenja Marijina.

Drago Miletić, autor knjige "Medvedgrad na Oltaru domovine - pogled izbliza" (DPUH, 2020.) na poziv organizatora festivala povijesti Kliofest, sudjeluje u okruglom stolu

DEVEDESETE – U POVODU 30. OBLJETNICE SAMOSTALNE HRVATSKE

Kliofest, petak, 14. svibnja 2021. u 11 sati, Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Youtube Kliofest

Moderator Branimir Janković. Sudionici: Sven Cvek, Đurđica Čilić, Drago Miletić, Orlanda Obad

Od prijelomne 1991. godine – obilježene raspadom SFRJ i stvaranjem Republike Hrvatske te početkom rata u Hrvatskoj – prošlo je trideset godina. Mnogima se međutim čini kao da je sve bilo jučer. Okruženo živim sjećanjima sudionika i stalnim političkim i javnim govorom o tim prijelomnim događanjima, ni objavljivanje novih djela o njima nimalo ne gubi na intenzitetu. Naprotiv, o devedesetima posljednjih godina objavljuju i bore se oko njihova tumačenja ne samo povjesničari nego i autori iz niza drugih struka. Izbjegavajući često zazivano ostavljanje povijesti samo povjesničarima, željeli bismo ukazati ne samo njima nego i svima drugima na pristupe raznih disciplina, kao i na recentne knjige o vrlo različitim temama vezanim uz devedesete.

Stoga ćemo posebno izdvojiti knjige Svena Cveka, Jasne Račić, Snježane Ivčić "Borovo u štrajku: rad u tranziciji 1987.-1991." (2019), Zdravka Malića "Stazom pored druma. Dnevnik osamdesetih" (2018) i "Noć bez sna. Dnevnik devedesetih" (2019), Drage Miletića "Medvedgrad na Oltaru domovine – pogled izbliza" (2020) te Orlande Obad, Petra Bagarića (uredili) "Devedesete. Kratki rezovi" (2020). Iako se radi o prilično raznorodnim knjigama, zajedničko im je odmicanje od prevladavajućih nacionalnih narativa. Osim o navedenim knjigama, bit će riječi i o specifičnim osobnim i generacijskim iskustvima te posebno perspektivama stručnjaka više društvenih i humanističkih znanosti na razdoblje tranzicije 1980-ih i 1990-ih godina s primarnim naglaskom na period devedesetih. Cilj nam je predstaviti raznolike poglede na društvenu povijest devedesetih, koja toliko nedostaje u hrvatskoj historiografiji i koju ovim putem želimo dodatno potaknuti.

Okrugli stol je organiziran u suradnji s projektom Nasljeđe devedesetih: diskursi i svakodnevica koji se provodi na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.

Okrugli stol može se pratiti i preko weba te je kasnije dostupan kao snimka:

https://www.kliofest.hr/2021/04/29/okrugli-stol-devedesete-u-povodu-30-obljetnice-samostalne-hrvatske/

https://www.youtube.com/watch?v=9xOJWNcjfQU

Program Kliofesta  https://www.kliofest.hr/

Ovogodišnji susret Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović dočekali smo ponovno u epidemiološki nepovoljnim okolno­stima. Umjesto okupljanja u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske i okrugloga stola s raspravom o temama koje je kroz svoj rad promicala povjesni­čarka umjetnosti i likovna kritičarka Ružica Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.), zaustavljeni smo u domovima, uda­ljeni jedni od drugih, okrenuti prema ekranima koji su postali virtualna polja ljudskih susreta. Prošle go­dine pomoć je pristigla iz Londona, grada u kome je Ružica Šimunović započela svoju likovno-kritičarsku djelatnost početkom 1990-ih te smo – zahvaljujući The Frith Street Gallery – umjesto susreta mogli pogledati snimani performans Event for a Stage (2015.) jedne od najpoznatijih britanskih umjetnica, Tacite Dean.

Ove godine odabrali smo tri ulomka iz objavljenih studija, razgovora i članaka Ružice Šimunović kao poticaj na razmišljanje o temama koje je istraživala i o kojima je pisala te ih posebno – kao urednica emisijā na Hrvatskom radiju Kretanje točke i U vizualnom kodu – promicala putem radijskih valova. Uz pomoć Marka Goluba, likovnoga kritičara, kustosa, urednika i voditelja galerije Hrvatskoga dizajnerskoga društva te dugogodišnjega Ružičina suradnika i sugovornika u radijskim emisijama, ovogodišnji virtualni susret nudi emblematski spoj imago i verbum. Naime, Mar­ko Golub ustupio je svoje duhovite „kratke rezove“ kritičarskoga, kustoskoga i umjetničkoga života, to jest crteže iz crnog skizzenbucha kao prilog ovogo­dišnjem događaju. S takvim poticajem pokušajmo razmisliti što se to događa s umjetničkom kritikom, ne samo kao dijagnostičari, poput Jamesa Elkinsa koji je zaključio da je ona na umoru: „[art criticism is] dying … massively produced, and massively ignored“, nego i u osluškivanju javljaju li se gdje svježi i uvjerljivi kritičarski glasovi i misli te kako ih podržati, s poseb­no nježnim sjećanjem na Ružicu Šimunović. Zamolili smo stoga nekoliko mladih likovnih kritičara – Tihanu Bertek, Maju Flajsig, Bojana Krištofića, Mionu Muštra i Klaru Petrović – da prilože kratko, osobno razmišlja­nje o likovnoj kritici bez određene teme ili pitanja na koje bi valjalo odgovoriti, ali s poticajem da na tren zastanu od svakodnevnoga rada i ... podijele svoja razmišljanja o poslu kojim se bave.

PDF: Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović

Art Zagreb 2021

30. rujna - 3. listopada 2021.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske u sklopu Art Zagreb 2021 priprema izložbu suvremene hrvatske umjetnosti. Pozivamo diplomirane povjesničare umjetnosti i (iznimno) studente diplomskog studija povijesti umjetnosti da osmisle temu/koncept izložbe. Izložba će se održati u sklopu sajma Art Zagreb od 30. rujna do 3. listopada 2021. u Hali V Tehničkog muzeja Nikola Tesla u Zagrebu.

Art Zagreb međunarodni je sajam umjetnina koji se organizira od 2018. godine, a zamišljen je kao mjesto susreta umjetnika, kolekcionara, galerista, kustosa i ljubitelja umjetnosti u najširem smislu. Uz umjetnička izlaganja organiziraju se paneli, predavanja, filmske projekcije i koncerti.

Od kolegica i kolega povjesničara umjetnosti očekujemo da osmisle temu izložbe i okupe suvremene hrvatske umjetnike. Očekujemo aktivnu timsku suradnju s kolegama povjesničarima umjetnosti i umjetnicima u osmišljavanju i provođenju izložbe. Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i organizator Art Zagreba kolegama osiguravaju stručnu i profesionalnu podršku mentora i logističku podršku u provedbi. Sudionici trebaju biti u mogućnosti sudjelovati na dogovorima i sastancima tijekom svibnja i lipnja na daljinu ili u živo u prostorijama DPUH-a u Zagrebu te u rujnu za vrijeme pripreme i trajanja izložbe.

Mentorski tim: Ariana Kralj, Martina Petrinović, Patricia Počanić, Daniel Tomičić, Jadranka Vinterhalter

Zainteresirani trebaju poslati svoj kratki životopis te skicu koncepta izložbe koju bi htjeli prirediti.

Kontakt: dpuh@inet.hr, 0994991009

Rok za prijavu: 22. travnja 2021. putem online obrasca https://forms.gle/V6HrPcVaPx8cNeAs8

Reakcija Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i Instituta za povijest umjetnosti na optužbe i objede, neobjektivne i neistinite medijske objave upućene Društvu prijatelja dubrovačke starine.

Društvo prijatelja dubrovačke starine je institucija civilnog društva u službi zaštite, očuvanja i obnove kulturnih dobara, koju bi osviještena gradska uprava i vlast trebala shvaćati i poštovati kao partnera u realizaciji svojega esencijalnog interesa: čuvanja baštine kao identiteta Grada i nacije. Ma kakvo bilo dugoročno rješenje njihova odnosa, Društvu treba ostaviti skrb za zidine, zato što za to ima najbolju organizaciju i dugogodišnje iskustvo.

I ovom prilikom, u ime dvije kapitalne institucije struke povijesti umjetnosti, podržavamo Društvo prijatelja dubrovačke starine u njegovu radu i pozivamo Grad Dubrovnik da omogući Društvu da nastavi svoju djelatnost i misiju.

dr. sc. Zvonko Maković
predsjednik Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske

dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti