DRUŠTVO POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE

RAZGOVOR S IGOROM FISKOVIĆEM

https://youtu.be/a6Vyt4LjQ54

Na YouTube kanalu Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske objavljen je snimljeni razgovor s akademikom Igorom Fiskovićem, istaknutim hrvatskim povjesničarem umjetnosti. U razgovoru koji je vodila profesorica Sanja Cvetnić, profesor Fisković govori o svom istraživačkom radu, znanstvenim interesima i dugogodišnjoj karijeri na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Otkriva sjećanja na djetinjstvo u Dalmaciji i utjecaj obiteljskog naslijeđa, osobito oca Cvita Fiskovića, također uglednog povjesničara umjetnosti. Poseban naglasak stavljen je na njegova terenska istraživanja, suradnje koje su oblikovale razvoj hrvatske povijesti umjetnosti te aktualne izazove u struci.

Razgovor je snimljen 21. ožujka 2025. u Zagrebu. Voditeljica razgovora je Sanja Cvetnić, snimatelj Jovan Kliska, a urednica Martina Petrinović.

DPUH YouTube kanal https://www.youtube.com/@DPUH

Dan sjećanja na Ružicu Šimunović

Društvo arhitekata Zagreb, Trg bana Jelačića 3/I

ponedjeljak, 28. travnja 2025., 18.00

Ovogodišnji susret nazvan Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović – u počast likovnoj kritičarki Ružici Šimunović (Rijeka, 23. studenoga 1960. – Washington D.C., 27. travnja 2018.) – sedmi je po redu, a drugi ljubazno udomljen u prostorijama Društva arhitekata Zagreb, zbog sanacije potresnih oštećenja na zgradi u kojoj je sjedište DPUH-a. Gošća susreta je umjetnica Josipa Bubaš, čiji su mediji umjetničkoga rada tijelo i ples i u tome odabiru podsjećamo na knjigu Ružice Šimunović Tijelo u dijalogu: ženske performativne prakse u Hrvatskoj (Zagreb: Durieux, 2016.) i na taj važan dio suvremene umjetničke scene.

Josipa Bubaš (Vinkovci, 1979.) diplomirala je povijest umjetnosti i engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru, dovršivši studij humanističkih znanosti, smjerinterdisciplinarne humanističke znanosti, istraživačkom temom o praktično-izvedbenim, metodološkim i teorijskim aspektima umjetnosti pokreta, a disertaciju je potom oblikovala u knjigu Tjelesnost izvedbe / izvedba tjelesnosti (Zagreb: Leykam international, 2021.). Objavljuje stručne radove na temu suvremenih umjetničkih praksi a od 2012. godine javlja se i kao autorica i izvođačica plesnih performansa te je posebno zauzeta u organizaciji izvedbenih i interdisciplinarnih radionica i istraživačkih projekata (primjerice, radionice izvedbene metodologije iTTi te TijeloRIJEČI) u Zagrebu, Splitu, na Ugljanu i u drugim sredinama.

Uz razgovor s umjetnicom Josipom Bubaš, o tjelesnosti izvedbe, iskustvu plesa, performativnim praksama, medijskoj pratnji njezina umjetničkoga rada i drugim temama vezanima za suvremenu umjetnost razgovarat će Sanja Cvetnić i Irena Kraševac, organizatorice susretā Vizualne umjetnosti i baština u medijima: dan sjećanja na Ružicu Šimunović.

Željko Badurina, Red Ružica, 2006.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske dobitnik zahvalnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Povodom 150. obljetnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske primit će zahvalnicu za dugogodišnju i plodnu suradnju s Fakultetom.

Svečanost koja će se održati 25. travnja 2025., okupit će brojne kulturne institucije, muzeje, galerije, znanstveno-istraživačke ustanove, nastavne baze te predstavnike lokalne i regionalne samouprave, koji s Filozofskim fakultetom dijele zajedničke projekte i uspješnu suradnju.

Ovo priznanje naglašava važnost partnerstva akademske zajednice i udruge za promicanje znanosti i kulture, a istovremeno potiče DPUH da i dalje razvija suradnju kako s Filozofskim fakultetom u Zagrebu, tako i s cijelom akademskom zajednicom u Hrvatskoj i inozemstvu.

XIX. Dani Cvita Fiskovića

Umjetnost i transformacije prirode

Orebić, 5. – 7. listopada 2025.

Organizatori: Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

Zahvaljujući tehnološkom napretku i posljedičnim promjenama u prirodnom okolišu, odnos čovjeka i društva prema prirodi nameće se kao jedan od ključnih izazova suvremenoga kulturnoga diskursa. Ovogodišnji Dani Cvita Fiskovića posvećeni su stoga transformacijama prirode u umjetnosti kao neiscrpnoj temi umjetničkog stvaralaštva prošlosti i suvremenosti. Priroda, pod kojom se jednako podrazumijeva izvorni ambijent, animalni, biljni i mineralni svijet, antropogeni okoliš i sama „prirodna“ narav ljudskoga bića, na različite je načine sastavnica umjetničke prakse. Umjetnost, kao što je poznato, od svojih početaka polazi od prirode, „oponaša“ je i preobražava u skladu s aktualnim estetikama i pragmatičnim zahtjevima potreba i funkcija, kojima pojedinci ili društvene zajednice zahvaćaju u prirodnu realnost. Priroda ulazi u umjetnost koja ju odražava i preobražava na bezbroj načina. Priroda je u umjetnosti često ideal, izazov, problem, mit, utočište, poligon za iskazivanje nezadovoljstva i prokazivanje društvenih zloupotreba i deformacija.

Odnosi umjetnosti i prirode u stvaralaštvu prošlosti i sadašnjosti na tlu Hrvatske izazivali su pozornost interpretatora na različite načine i s različitim metodološkim alatima. Transformacije prirode u likovnim umjetnostima tumačile su se u ikonografskom, stilskom, estetskom, psihološkom i sociološkom ključu. Kritički se nastojalo razbistriti pozicije avangarde, moderne, postmoderne i suvremenih umjetničkih praksi kad je riječ o kompleksnim pojavama i odnosima između umjetnika, prirode i društva.

Na tom tragu, s obuhvaćanjem općeg i pojedinačnog u široko zasnovanoj problematici, Dani Cvita Fiskovća žele dati svoj obol promišljanjima zadanog problemskog sklopa. Osim dobrodošlih doprinosa razumijevanju pojedinačnih slučajeva, želja nam je da sudionici s pomoću alata interdisciplinarnoga pristupa potaknu kritičko promišljanje različitih fenomena naše umjetničke i kulturne prošlosti i sadašnjosti, povezanih s odnosom prirode i umjetnosti.

S obzirom na širinu tematike predlažemo sudionicima da svoja istraživanja i promišljanja usmjere prema sljedećim tematskim poljima:

- urbanizam, arhitektura i priroda (gradogradnja, parkovi, perivoji, vrtovi, ladanjska arhitektura, fortifikacije, dvorci, urbana i interurbana infrastruktura…)

- simbolika prirode i prirodnih pojava u umjetnosti od antike do suvremenosti (flora i fauna, čovjek i njegov organizam, neživa priroda…)

- likovna estetika od imitacije prirode do njezinog osporavanja i odbacivanja (rustičnost, naivnost, realizam, naturalizam, apstrakcija, umjetnički jezik prema jeziku prirode u modernoj umjetnosti)

- pejsaž i portret kao transformacija prirode u likovnim umjetnostima

- priroda i umjetnost u industrijskim uvjetima (od masovne dekoracije do kiča)

- priroda u suvremenoj umjetničkoj praksi (od land arta do konceptualne umjetnosti, videa, filma…)

- kritične teme suvremenog odnosa prema prirodi (ekologija, klimatske promjene, eksploatacija, zagađenja, artificijelnost, umjetna inteligencija, gubitak prirodnosti…) i njihove moguće anticipacije u umjetnosti prošlosti.

Molimo vas da svoje prijedloge tema te sažetke (1000 – 1500 znakova s razmacima), zajedno s kratkim životopisom (600 znakova s razmacima) dostavite do 10. ožujka 2025. na mail adresu programskog tajnika skupa Danka Šoureka: dsourek@m.ffzg.hr

Kotizacija iznosi 100 € po osobi. Za izlagače će biti osiguran smještaj u dvokrevetnim sobama na bazi polupansiona u hotelu Grand Azur. Moguća je doplata za jednokrevetnu sobu u iznosu od 21,50 €. Izlagači troškove putovanja snose sami.

Za Organizacijski odbor Dana Cvita Fiskovića: tajnik skupa Predrag Marković i programski tajnik skupa Danko Šourek 

Organizacijski odbor

Joško Belamarić
Sandi Bulimbašić
Dragan Damjanović
Igor Fisković
Jasenka Gudelj
Ana Marinković
Predrag Marković, tajnik skupa
Milan Pelc
Martina Petrinović
Danko Šourek, programski tajnik skupa

Upravni odbor DPUH-a raspisuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a za 2024. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnje nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuju se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu u jednoj od kategorija (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):

- znanstvena ili stručna knjiga

- izložba

- zaštita kulturne baštine

- popularizacija struke

- promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture

Nagrade za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) dodjeljuju se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a iznimno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove.

Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori.

Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrade koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju primljenih prijedloga odlučuju o dobitnicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrade.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sastoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visinom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog nagrade za životno djelo i za godišnje nagrade mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju nagrade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi šalju se poštom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Materijali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

Rok za slanje: 15. ožujka 2025.

Pravilnik o dodjeli Nagrade DPUH-a

Prosljeđujemo poziv Slovenske agencije za istraživanje i inovacije (ARIS) recenzentima izvan Slovenije za sudjelovanje u procesu vrednovanja istraživačkih i inovacijskih projekata. Ako ste zainteresirani, molimo vas da ispunite i pošaljete upitnik do 15. siječnja 2025. godine. Upitnik je dostupan putem sljedeće poveznice https://anketa.arrs.si/a/cc2d2bba. Ispunjavanje upitnika traje otprilike 5 minuta.

ARIS je pravni nasljednik Slovenske istraživačke agencije (ARRS), a zadužen je za neovisno vrednovanje istraživačkih i inovacijskih projekata. Agencija proširuje svoj fokus na inovacije, uz nastavljanje misije ARRS-a, s ciljem promicanja izvrsnosti u istraživanju i inovacijama.

Za dodatne informacije slobodno se obratite na info-reviewers@aris-rs.si.

Napomena: Ovaj upitnik predstavlja preliminarni korak, a detalji o ugovoru i naknadi bit će pruženi prilikom poziva za sudjelovanje u konkretnim natječajima.

Percepcija urbanog prostora

petak, 17. siječnja 2025. 19:00

Društvo arhitekata Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 3/1

Zlatko Grgić, Zlatko Bourek i drugi, Profesor Baltazar, Zagreb film, 1967. ‒ 1978. (prizor iz epizode „Rođendanska priča“)

Arhitektura, sociologija, povijest umjetnosti – tri discipline, jedan zajednički cilj: razumijevanje urbanog prostora. Kroz tri različita i inspirativna pogleda na funkcioniranje i transformacije urbanog prostora, arhitekt i urbanist Tihomir Jukić, sociologinja Jana Vukić i povjesničar umjetnosti Frano Dulibić podijelit će svoja promišljanja o tome kako se gradovi mijenjaju, kako oblikuju naše živote i kako mi utječemo na njih. Nakon njihovih izlaganja, pozivamo vas da se pridružite interdisciplinarnoj raspravi i doprinesete dijalogu o suvremenom urbanom prostoru.

Organizatori: DAZ i DPUH

Tihomir Jukić: Grad koji zaslužuje urbanizam

Što reći o gradu arhitektima kada … svi znamo sve ‒ i o teoriji i o praksi. Naslov je izazovan kako bi potakao razgovor. Sigurno da grad zaslužuje urbanizam samo je pitanje kakav, humani, kao odraz moći, vojni, utilitaran,… Možemo se složiti oko tvrdnje da je kroz povijest grad uvijek bio odraz društva i manje ili više oslikavao je uvjete života i društveno uređenje. U raspravi o gradu pitanje je da li je bitnija percepcija pojedinca ili kvaliteta života u njemu. No naravno možemo govoriti i o percepciji grada, samo je pitanje s čijeg i kojeg gledišta.

Grad je neizmjerno vrelo inspiracije u književnost, umjetnosti, glazbi, stripu i u svim porama našeg života, a mi smo kao educirani  stručnjaci arhitekti,  urbanisti, sociolozi, itd., pozvani ne samo da „crtamo planove“ kako neki to pogrešno misle, nego da usklađujemo različite i suprotne interese u istom prostoru, uvažavajući tradiciju, suvremene potrebe, etiku i zakonsku regulativu. Ali ne sami ‒ jer to je posao za sve nas ‒ i o nama svima ovisi kakav bi grad mogao biti u budućnosti. Urbanizam nisu samo planovi nego i ono što im prethodi, a to je zajednička svijest o prostoru. Želja nam je živjeti u sređenom društvu, a odraz toga bit će i takav grad, grad koji zaslužuje urbanizam.

Jana Vukić: Javni prostori suživota

Gradovi su kroz povijest mjesta inovacija, mjesta različitosti i susreta, pokretači i nositelji društvenog razvoja, ali i mjesta koncentracije „društvenih problema“ poput različitih oblika društvenih nejednakosti, stratifikacije, ali i društvene segregacije te devijantnosti i kriminala. Ono što ih karakterizira je činjenica da velik broj ljudi s vrlo heterogenim značajkama živi na relativno malom prostoru. Kad se tome dodaju povijesni i kulturni slojevi društvenih promjena onda dobivamo veliko kulturno bogatstvo i kulturnu heterogenost koja se proteže kroz prostor i vrijeme. Zato gradovi mogu biti i kroz povijest jesu inspiracija za utopijske i distopijske vizije u jednakoj mjeri! Ljepota grada je u tome što je u njemu uvijek jedno i drugo, potencijal i ograničenje, utopija i distopija, a na nama je da biramo i ostvarujemo svoju i zajedničku viziju – pritom se sve navedeno očituje u javnim prostorima kao prostorima (su)života!

Frano Dulibić: Grad kao protagonist medija popularne kulture

Svi mediji proizlaze iz urbanih sredina, prikazuju prostor, propituju, interpretiraju ga. Prikaz grada predočava određeni način življenja, specifični urbani karakter prikazanog mjesta i mentalitet njegovih stanovnika, određeno stanje svijesti. Promjene u načinima prikazivanja grada odraz su promjena unutar političkog, ekonomskog, tehnološkog i kulturnog konteksta. Odabrani primjeri pokazuju na koje načine i kada se slika grada mijenja između utopijskih i distopijskih prikaza kao i njihovih različitih kombinacija. Ikonografska analiza karikature, stripa i animiranog filma pokazuje načine na koje mediji popularne kulture često interpretiraju prostor stvarnosti, kao i viziju prostora budućnosti.

professor emeritus dr. sc. Tihomir Jukić, ing. arh. cijenjeni stručnjak za urbanizam, bio je dugogodišnji nastavnik na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je oblikovao generacije arhitekata i urbanista. Njegovo bogato iskustvo u nastavi i praksi, kao i sudjelovanje u brojnim projektima planiranja i razvoja gradova, čini ga nezaobilaznim sugovornikom u raspravama o budućnosti urbanih sredina.

izv. prof. dr. sc. Jana Vukić, predstojnica Katedre za urbanu sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, bavi se urbanom sociologijom, kvalitetom života, održivim razvojem i zaštitom kulturne baštine. Predaje kolegije iz sociologije grada i participacije u urbanom planiranju te sudjeluje u domaćim i međunarodnim projektima vezanim uz prostorno planiranje.

red. prof. dr. sc. Frano Dulibić, povjesničar umjetnosti iredoviti profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, bavi se istraživanjem hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na karikaturu, ilustraciju i slikarstvo. Autor je niza monografija i izložaba. Njegova najnovija knjiga, Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu između 1945. i 2020. (DPUH, 2024.), poslužila je kao inspiracija za ovu tribinu.

Danijel Žeželj, Sun City, Kaspar i Radio 101, Zagreb, 1993.

Upravni odbor DPUH-a objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH-a za 2024. godinu.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za životno djelo „Radovan Ivančević“ (jedna nagrada) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za vrhunska ostvarenja na području povijesti umjetnosti tijekom duljeg razdoblja njihova radnoga vijeka, a koja su pridonijela razvoju i ugledu struke u Hrvatskoj i inozemstvu;

Godišnja nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se pojedincima ili ustanovama za ostvarenja na području povijesti umjetnosti u minuloj godini i povećanje ugleda povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i inozemstvu. Nagrada se dodjeljuje u ovim kategorijama (dodjeljuje se jedna nagrada po kategoriji):

- znanstvena ili stručna knjiga

- izložba

- zaštita kulturne baštine

- popularizacija struke

- promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture

Nagrada za izvrstan diplomski rad (do tri nagrade) dodjeljuje se povjesničarima umjetnosti za diplomski rad obranjen na jednom od odsjeka za povijest umjetnosti u Hrvatskoj u minuloj godini.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje se hrvatskim državljanima i ustanovama, a iznimno stranim državljanima i ustanovama.

Prijedloge za Nagradu DPUH-a za životno djelo „Radovan Ivančević“ i Godišnju nagradu DPUH-a mogu podnijeti pojedinci ili ustanove.

Prijedloge za Nagradu za izvrstan diplomski rad mogu podnijeti odsjeci na kojima je rad obranjen ili mentori.

Prijedlozi moraju biti pismeno obrazloženi.

Upravni odbor DPUH-a imenuje Povjerenstvo za dodjelu nagrada koje se sastoji od pet redovnih članova Društva, koji na temelju primljenih prijedloga odlučuju o dobitnicima. Povjerenstvo može promijeniti kategoriju prijave kod godišnjih nagrada.

Upravni odbor DPUH-a potvrđuje odluku Povjerenstva za dodjelu nagrada.

Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske sastoji se od povelje i novčane nagrade. Visinu novčanog iznosa određuje Upravni odbor DPUH-a u skladu s visinom osiguranih sredstava za tekuću godinu.

Prijedlog Nagrade za životno djelo "Radovan Ivančević" i za Godišnju nagradu mora sadržavati obrazloženje, biografiju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju kategoriju nagrade i za što je predloženik nominiran.

Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka. Prijave se šalju elektroničkom poštom na dpuh@inet.hr, a knjige, publikacije i katalozi poštom na adresu DPUH, Preradovićeva 44, Zagreb. Diplomski radovi šalju se u digitalnom obliku elektroničkom poštom ili se omogućuje pristup na repozitorij gdje je rad pohranjen. Materijali se ne vraćaju i ostaju u knjižnici DPUH-a.

ROK ZA SLANJE: 15. ožujka 2025.

pravilnik i dobitnici 

Izložba

(Re)Forma binarnoga

12. – 15. prosinca 2024.

Art Zagreb, Dom HDLU (Meštrovićev paviljon)

Otvorenje: četvrtak 19-22 h

Radno vrijeme: petak, 16-22 h; subota, 11-22 h, nedjelja: 11-18h

ulaz slobodan

Izložba (Re)Forma binarnog nastala je u sklopu praktikuma za povjesničare umjetnosti Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije – prilog razvoju kritičke misli 2024., kojeg Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske provodi u suradnji s Art Zagrebom od 2021. godine. Ovogodišnja tema bila je knjiga švicarskog povjesničara umjetnosti Heinricha Wölfflina Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, djelo koje je obilježilo našu disciplinu, a zbog formalističkog pristupa analizi likovnih djela bilo je predmet osporavanja dijela stručne javnosti.

Uoči 110. obljetnice objave prvog izdanja i u kontekstu današnje vizualne zasićenosti, smatrali smo primjerenim da polaznice praktikuma kroz prizmu Wölfflinovih pojmova istraže suvremenu umjetničku produkciju u Hrvatskoj.

postoji povijest gledanja – drugim riječima, svako doba vidi stvari svojim vlastitim očima

• Tristan Weddigen (Heinrich Wölfflin) 

Kroz povijest povijesti umjetnosti, nezaobilazna je stanica djelo Heinricha Wölfflina „Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti“ napisano 1915. godine kroz koje je tadašnji svijet naučio gledati umjetnost pomoću pet parova formalnih opozicija. Što je to što i dalje privlači čitatelje ovom tekstu sto i deset godina kasnije? Wölfflinovi parovi podsjećaju nas da umjetnost nije samo sustav povijesnih činjenica, sadržaja i narativa, već je jedinstveni kulturni fenomen s vlastitim jezikom. 

Linearnost ili slikovitost, ploha naspram dubini, zatvorena ili otvorena forma, mnoštvo nasuprot jedinstvu, jasnost ili nejasnost; ovisno o polovici para koja je zastupljenija u djelu, Wölfflin djelo svrstava u renesansu ili barok. Je li njegova metodologija jednako primjenjiva i za suvremenu umjetnost koju gotovo da i nije moguće čitati bez razumijevanja konteksta? Prema riječima Tristana Weddigena, Wölfflinov koncept može se primijeniti gotovo normativno na sve vizualno. U tom pogledu, temeljni pojmovi povijesti umjetnosti zahtjevaju  transfiguraciju s razvitkom novih medija u suvremeni jezik ‒ kako navedene kategorije staviti u odnos prema interdisciplinarnoj i multimedijalnoj umjetnosti ili pak interaktivnim instalacijama? Pri primjeni formalnih opozicija na suvremenu umjetnost nailazimo na zanimljivu pojavu ‒ dolazi do fluidnosti i ispreplitanja granica spomenutih kategorija.

Izložba (Re)Forma binarnoga fokus stavlja na prva dva Wölfflinova para kroz različita suvremena djela i tehnike te poziva na aktivno gledanje ‒ od tematike radova bitniji nam je njihov formalni sadržaj. Linearnost naglasak stavlja na jasne obrise i oštro definirane konture elemenata, dok se slikovitost očituje kroz boju i svjetliju atmosferu s mekšim prijelazima između oblika. Plošnim se opisuje djelo čije je težište na dvodimenzionalnosti, a elementi se organiziraju paralelno s ravninom slike. S druge strane, dubinsko podrazumijeva korištenje perspektive za stvaranje osjećaja prostorne dubine.

U Wölfflinovoj maniri, pozivamo i Vas, draga publiko, na aktivno sudjelovanje i diskusiju; što je u izloženim djelima linearno ili slikovito te plošno ili dubinski?

Sudjeluju povjesničarke umjetnosti: Patricija Andrašić, Karla Despot, Rea Galić, Marija Generalić, Bruna Kocijan, Dorotea Korda, Franka Košta, Ana Marina Lozica, Dunja Mikec, Sara Simona Mojsović, Katarina Pintarić, Marija Palikuča, Iva Sočković, Marina Šafarić, Sofija Žagar

Mentorska podrška: DPUH, Krunoslav Kamenov, Ivana Mance Cipek, Martina Petrinović i Art Zagreb 

Izlažu: Anabel Zanze, Gordana Špoljar Andrašić, Ivana Geček, Karlo Drobnjak, Katarina Kožul, Borna Ivanuša, Marko Zbodulja, Gabrijela Perak, Petra Matković, Alma Drnovac, Luka Tomić, Bruno Butorac

Predstavljanje zbornika

Žene u/o umjetnosti - Zbornik Dana Cvita Fiskovića IX.

nedjelja, 15. prosinca 2024., 11:00 – 12:30

Art Zagreb, Dom HDLU

Tijekom povijesti žene su na različite načine aktivno sudjelovale u stvaranju, čuvanju i vrednovanju djela likovnih i drugih umjetnosti te arhitekture, i to kao autorice, naručiteljice, kolekcionarke, kustosice, restauratorice i konzervatorice, povjesničarke i teoretičarke. Također, specifično su za njih kreirani prostori i zdanja, likovna, književna i glazbena djela. Unatoč tome, uz iznimku nekoliko pionirskih studija, uloga žene u umjetničkoj kreaciji često je ostajala neprepoznata ili je bila namjerno marginalizirana u znanstvenom istraživanju područja jugoistočne Europe. Ovaj zbornik, pored toga što nudi uvid u stanje istraživanja u trećem desetljeću 21. stoljeća, pokazuje dugoročnu relevantnost istraživanja ženskih iskustava vezanih za umjetnost i arhitekturu u jugoistočnoj Europi, i to u široko postavljenom vremenskom rasponu od srednjovjekovlja do suvremenosti te daje poticaj za razmatranje novih pristupa i priloga ovoj temi.

Zbornik Žene u/o umjetnosti proizašao je iz izlaganja sa znanstvenog skupa XVII. Dani Cvita Fiskovića održanog u listopadu 2021. u Imotskom, u organizaciji Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Zbornik će predstaviti Ljerka Dulibić, Ivana Mance Cipek, Darija Alujević i Tamara Bjažić Klarin te urednice Jasenka Gudelj i Ana Marinković.

foto: Đuro Janeković, Fotografkinja - Sokolski slet, 1934., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Sajam suvremene umjetnosti

12. – 15. prosinca 2024.

Art Zagreb, Dom HDLU (Meštrovićev paviljon)

Radno vrijeme: četvrtak 19:30-22 h; petak, 16-22 h; subota, 11-22 h; nedjelja: 11-18h

Od 12. do 15. prosinca, u sklopu festivala Art Zagreb, DPUH predstavit će svoja izdanja na prodajnom štandu.

PROGRAM ART ZAGREB 2024 https://www.artzagreb.com/satnica/

Tisja Kljaković, 2024.

Frano Dulibić

Prikazi grada između utopije i distopije u karikaturi, stripu i animiranom filmu između 1945. i 2020. godine

28. studenoga 2024., 19:30

Čitaonica i knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb

Ikonografska metoda, jedna od ključnih metoda povijesti umjetnosti koja se primjenjuje u istraživanju slikarstva, grafike i kiparstva, još uvijek je relativno rijetko korištena u istraživanjima popularne kulture. Mediji popularne kulture u Hrvatskoj najčešće su predmet proučavanja kulturne antropologije, komparativne književnosti, sociologije i medijskih studija, dok istraživanja iz perspektive povijesti umjetnosti je malo. Pionirski rad na tom polju započela je povjesničarka umjetnosti Vera Horvat Pintarić, a pridružili su joj se svojim radovima Ranko Munitić i Darko Glavan. Unatoč njihovim doprinosima, tradicionalna podjela na 'visoku' i 'popularnu' kulturu i dalje prevladava, uz stajalište da postoje 'ozbiljne' i 'neozbiljne' teme. Knjiga Frane Dulibića pruža pregled izuzetno dinamičnog razdoblja za medije popularne kulture. Ono započinje krajem Drugog svjetskog rata i euforijom novih početaka, sve do neizvjesnosti u shvaćanju grada i života u njemu, koju su 2020. godine obilježile pandemija i potresi u hrvatskim gradovima, koji su u temeljima promijenili život u gradovima, a posljedice ćemo tek trebati shvatiti. Posebnu pažnju autor posvećuje radovima velikog broja hrvatskih autora koji su utopijski i/ili distopijski prikazivali gradove koji su njihovim radovima ne samo pozornice već i akteri. Razumijevanje utjecaja popularne kulture na naše živote postaje sve važnije, a Dulibićeva knjiga predstavlja značajan doprinos tom području istraživanja. Kroz zanimljive primjere i jasno pisanje, autor analizira svijet karikature, stripa i animiranog filma, čineći ovu knjigu zanimljivom ne samo za stručnjake, već i za sve one koji žele bolje razumjeti kulturu u kojoj su odrastali.

Sudjeluju: recenzenti Ivana Mance Cipek i Nikica Gilić, urednica Martina Petrinović te autor Frano Dulibić i predsjednik DPUH-a Dino Milinović

Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske

YouTube razgovor s autorom