Obavijesti comments

važna obavijest

POZIV NA PREDAVANJE

8.4.2013. u 12:07
Objavljeno:
   Irena Kraševac 8.4.2013. u 12:07
Uređeno:
   Irena Kraševac 8.4.2013. u 12:07

Muzeji Ivana Meštrovića i Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske imaju zadovoljstvo pozvati Vas na predavanje ravnateljice muzeja Millesgarden

Onite Wass

ŠVEDSKI KIPAR CARL MILLES - NJEGOV ŽIVOT I UMJETNOST

u Atelijeru Meštrović,

u srijedu 17. travnja 2013. u 16.30

Predavanje će se održati u sklopu održavanja izložbe Milles kod Meštrovića, Atelijer Meštrović, Mletačka 8, Zagreb, 16. travnja - 16. lipnja 2013.

Švedski kipar Carl Milles (1875.-1955.), pravim imenom Carl Emil Anderrson jedan je od najpoznatijih švedskih kipara 20. stoljeća. Odigrao je središnju ulogu u švedskom umjetničkom životu i autor je brojnih spomenika u javnim prostorima švedskih gradova. Milles je također napravio brojne spomenike i fontane u SAD-u, gdje je živio od 1931. do 1951. godine. Milles i Meštrović susreli su se u više navrata, prvi put 1911. godine. Milles je posjetio Meštrovića nekoliko puta u njegovu domu u SAD-u. Čak su zajedno sudjelovali na putujućoj izložbi po Americi, Modern European Sculpture 1927.-1928., na kojoj su izlagali Aristide Maillol i Antoine Bourdelle. Zajednički im je i čin darovanja svojih životnih i radnih prostora te umjetničkih djela svojim narodima, u kojima su danas njihovi memorijalni muzeji.

Onita Wass ravnateljica je muzeja Millesgarden od 2009. godine. Studij povijesti umjetnosti završila je na stockholskom Sveučilištu i specijalizirala se za umjetnost 20. stoljeća, posebno za švedski modernizam.

važna obavijest

POZIV NA PREDLAGANJE

1.3.2013. u 09:01
Objavljeno:
   Melita Lasić 1.3.2013. u 09:01
Uređeno:
   Irena Kraševac 2.4.2013. u 15:12

NAGRADA DPUH “RADOVAN IVANČEVIĆ” ZA 2012. GODINU

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske objavljuje Natječaj za dodjelu Nagrade DPUH “Radovan Ivančević” za 2012. godinu:

1. Nagrada DPUH “Radovan Ivančević” za životno djelo (1 nagrada)
2. Godišnja nagrada DPUH “Radovan Ivančević” (1 nagrada)
3. Povelje DPUH za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti (do 5 povelja)
4. Nagrada za najbolji diplomski rad

U namjeri poticanja mladih kolega na kvalitetan stručni i znanstveni povijesnoumjetnički rad, DPUH je pokrenuo Nagradu za najbolji diplomski rad obranjen na Odsjeku za povijest umjetnosti četiriju hrvatskih Sveučilišta, u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Splitu. Nagrada koja nosi ime našeg uglednog sveučilišnog profesora Radovana Ivančevića svojevrstan je hommage njegovu angažiranom i predanom pedagoškom radu. Nagradu predlažu Vijeća Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskih fakulteta u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Splitu.

Prijedlog nagrade za životno djelo i godišnju nagradu mora sadržavati obrazloženje, biografi ju i bibliografiju. U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju nagradu i zašto je predloženik nominiran. Nagrade za životno djelo i godišnju nagradu predlažu institucije i pojednici.

Prijedlozi koji nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.

Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka, a uvažava se datum poštanskog pečata.

Sve prijave za natječaj primaju se isključivo poštom na adresu: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, 10000 Zagreb

NATJEČAJ JE OTVOREN DO 30. 4. 2013. GODINE.

važna obavijest

PREDSTAVLJANJE KNJIGE

15.2.2013. u 18:10
Objavljeno:
   Melita Lasić 15.2.2013. u 18:10
Uređeno:
   Melita Lasić 7.3.2013. u 09:24

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
poziva Vas na predstavljanje knjige


Drago Miletić, Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske, DPUH, 2012.

u srijedu, 13. 3. 2013. godine u 13.00 sati
u Muzej Mimara, Rooseveltov trg 5, Zagreb


 koje kokouPromotori knjige su:
akademik Tomislav Raukar
dr. sc. Marko Špikić i
konzervator savjetnik Miljenko Domijan

Knjiga Drage Miletića Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske iznimno je vrijedno djelo kakvo dosad nismo imali. Ono će biti znanstveni oslonac u interdisciplinarnim istraživanjima o plemićkim gradovima na hrvatskom prostoru, a istodobno znak i opomena našoj suvremenosti da je krajnji čas da se nešto učini za spas tog dijela hrvatske kulturne baštine.

Na dan predstavljanja, knjiga će se moći kupiti po prigodnoj cijeni.

POZIV NA SUDJELOVANJE NA ZNANSTVENO-STRUČNOM SKUPU

11.4.2018. u 17:20
Objavljeno:
   Martina Petrinović 11.4.2018. u 17:20

Hrvatski povjesničari umjetnosti

Olga Maruševski (1922.  – 2008.)

Zagreb, 15. i 16. listopada 2018.

Nastavljajući programski serijal stručno-znanstvenih skupova pod nazivom Hrvatski povjesničari umjetnosti, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organizira 2018. godine peti skup, posvećen Olgi Maruševski u povodu 10-te godišnjice smrti.

Plodno polje svojega cjelokupnog znanstveno-istraživačkog rada Olga Maruševski pronašla je u razdoblju „dugog“ 19. stoljeća. U brojnim tekstovima među prvima je valorizirala pojave i osobe koje su kreirale hrvatsku umjetnost i kulturu toga doba, donoseći teorijsku utemeljenost u okviru šireg srednjoeuropskog kruga , te je njezin doprinos hrvatskoj povijesti umjetnosti od iznimna značenja. Tekstovi Olge Maruševski nemimoilazni su za razumijevanje i vrednovanje donendavno zanemarivanih povijesnih dionica hrvatske likovnosti i društvenog života, kulturnim sponama vezanima uz Beč a političkim s Budimpeštom, unutar kojih se Zagreb nastojao razvijati prema vlastitim potrebama i mogućnostima. Jedna od središnjih tema i preokupacija tijekom cjelokupnoga istraživačkog rada Olge Maruševski je grad Zagreb i njegov urbanistički i graditeljski razvitak u 19. stoljeću, te ključni arhitektonski projekti koji su danas neprijeporni simboli grada, katedrala, Umjetnički paviljon i Školski forum, Sabornica i maksimirski perivoj. Njezina studija o historijatu glavnog zagrebačkog trga, Jelačić placa, najiscrpnije obrađuje njegove povijesne mijene od najranijih početaka do naših dana minunciozno rekonsturirajući izgled Trga te stanovnike i život koji se na njemu odvijao. Nakon više od trideset godina Iso Kršanjavi kao graditelj neprijeporno je jedna od temeljnih knjiga koje obrađuju Kršnjavijevo kulturološko i povijesnoumjetničko značenje, a njezina znanstvena utemeljenost, slojevitost i  izuzetno zanimljiva interpretacija njegova djelovanja do danas nisu izgubile na aktualnosti. U hrvatskoj povijesti umjetnosti Olga Maruševski zapamćena je kao znanstvenica izuzetne širine i erudicije koja je na svojstven način objedinila dva područja, povijest umjetnosti i povijest kulture – dvije ključne humanističke grane koje se međusobno uvjetuju, prožimaju i nadopunjuju, kako to pokazuju njezine sjajne interpretacije i valorizacije našeg utemeljiteljskog doba. Skupom u serijalu Hrvatski povjesničari umjetnosti obilježujemo desetu godišnjicu smrti Olge Maruševski, nadovezujući generacije istraživača koji su stasali na temeljima njezina rada.

 

Okvirne teme skupa

- nagodbeno doba i umjetnost – hrvatska umjetnost u političkom i kulturnom kontekstu u razdoblju od 1868. do 1918. godine

- iz zagrebačke spomeničke baštine – novije spoznaje o urbanističkim i arhitektonskim zahvatima u Zagrebu 19. i 20. stoljeća

-od Društva umjetnosti do Hrvatskog društva likovnih umjetnika – 150 godina likovne umjetnosti u Zagrebu kroz prizmu Društva i ustanova koje je Društvo osnovalo i potaknulo: Muzej za umjetnost i obrt, Obrtna škola, Moderna galerija, Akademija likovnih umjetnosti

- Iso Kršnjavi – kulturološko i povijesnoumjetničko značenje „korisnog čovjeka“

- crkvena arhitektura i umjetnost 19. i prve polovine 20. stoljeća – revalorizacija jedne zanemarene epohe sakralne baštine

- umjetnički obrt – „mali“ majstori u opremanju zagrebačke arhitekture

- likovni elementi u tipografskoj i grafičkoj opremi starijih hrvatskih časopisa

- kultura vrtova i perivoja – priroda kao idealna slika svijeta

Molimo da naslov i sažetak prijedloga izlaganja (do 900 znakova) pošaljete na dpuh@inet.hr do 15. svibnja 2018.

Organizacijski odbor: Dragan Damjanović, Đurđa Kovačić, Irena Kraševac, Zvonko Maković i Milan Pelc.

DPUH će do kraja lipnja obavijestiti prijavljene o prihvaćanju teme izlaganja.

Kotizacija za izlagače čiji je rad prihvaćen je 200 kn, članovi DPUH-a ne plaćaju kotizaciju.

Izlaganja će biti objavljena u Zborniku skupa, a tekstovi se predaju do 15. studenoga 2018.

Martina Petrinović

NOVI ZAKON O MUZEJIMA

6.12.2017. u 12:16
Objavljeno:
   Martina Petrinović 6.12.2017. u 12:16

Nacrt prijedloga Zakona o muzejima je u postupku javne rasprave. Svoje prijedloge i komentare šaljite do 14.12.2017. na adresu Ministarstva kulture. Ministarstvo kulture provodi javna savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u svrhu prikupljanja informacija o interesima, stavovima i prijedlozima zainteresirane javnosti vezanim uz Nacrt prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima i Nacrt prijedloga Zakona o muzejima.

Savjetovanja sa zainteresiranom javnošću otvorena su do 14. prosinca 2017. godine, a nalaze se na poveznicama:

Martina Petrinović

PRESTAVLJANJE PROJEKTA

20.4.2017. u 12:01
Objavljeno:
   Martina Petrinović 20.4.2017. u 12:01

HERA TransCultAA

ponedjeljak, 24. travnja 2017. u 12

DPUH, Preradovićeva 44

Transfer of Cultural Objects in the Alpe Adria Region in the 20th Century (TransCultAA) je zajednički znanstveno-istraživački projekt četiri istraživačka tima iz četiri zemlje (Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska, uz pridružene partnere iz Austrije), financiran od strane HERA JRP (Humanities in the European Research Area Joint Research Programme), kao jedan od osamnaest projekata od ukupno kandidiranih više od šest stotina projektnih prijedloga na HERA natječaju Uses of the Past 2016-2019.

Institucionalni nositelj hrvatskog dijela projekta je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, institucija u svojstvu pridruženog partnera za hrvatski dio projekta je Hrvatski restauratorski zavod, a daljnja institucionalna suradnja tijekom implementacije projekta u Hrvatskoj planirana je i s Odjelom za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.

Projekt i tijek dosadašnjega istraživanja predstavit će voditeljica hrvatskog istraživačkog tima Ljerka Dulibić, članovi hrvatskog istraživačkog tima Iva Pasini Tržec, Antonija Mlikota i Ivan Ferenčak te Višnja Bralić.

Martina Petrinović

PRESTAVLJANJE PROJEKTA

20.4.2017. u 12:01
Objavljeno:
   Martina Petrinović 20.4.2017. u 12:01

HERA TransCultAA

ponedjeljak, 24. travnja 2017. u 12

DPUH, Preradovićeva 44

Transfer of Cultural Objects in the Alpe Adria Region in the 20th Century (TransCultAA) je zajednički znanstveno-istraživački projekt četiri istraživačka tima iz četiri zemlje (Njemačka, Italija, Slovenija, Hrvatska, uz pridružene partnere iz Austrije), financiran od strane HERA JRP (Humanities in the European Research Area Joint Research Programme), kao jedan od osamnaest projekata od ukupno kandidiranih više od šest stotina projektnih prijedloga na HERA natječaju Uses of the Past 2016-2019.

Institucionalni nositelj hrvatskog dijela projekta je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, institucija u svojstvu pridruženog partnera za hrvatski dio projekta je Hrvatski restauratorski zavod, a daljnja institucionalna suradnja tijekom implementacije projekta u Hrvatskoj planirana je i s Odjelom za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru.

Projekt i tijek dosadašnjega istraživanja predstavit će voditeljica hrvatskog istraživačkog tima Ljerka Dulibić, članovi hrvatskog istraživačkog tima Iva Pasini Tržec, Antonija Mlikota i Ivan Ferenčak te Višnja Bralić.

Martina Petrinović

POSJET IZLOŽBI

23.1.2017. u 10:58
Objavljeno:
   Martina Petrinović 23.1.2017. u 10:58
Uređeno:
   Martina Petrinović 1.2.2017. u 12:41

UTORAK, 24. SIJEČNJA 2017. U 17:00

STROSSMAYEROVA GALERIJA STARIH MAJSTORA HAZU

Slike mrtve prirode u Strossmayerovoj galeriji

Izložba Slike mrtve prirode u Strossmayerovoj galeriji pri­ređena je s namjerom prezentiranja jedne tematske cjeli­ne unutar zbirnoga fonda Strossmayerove galerije starih majstora HAZU. Na izložbi je zastupljeno tridesetak slika mrtve prirode nastalih u rasponu od 17. do 20. stoljeća. Osim djela starih majstora iz različitih europskih slikarskih škola, izložena su i djela hrvatskih slikara 20. stoljeća, čije su slike također dio fundusa Strossmayerove galerije. Uz izložbu je objavljen i prateći katalog u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, s tekstom autora izložbe Ive Pasini Tržec, Borivoja Popovčaka i Ljerke Dulibić.

Stručno vodstvo: autori izložbe

PREDAVANJE

21.9.2016. u 13:39
Objavljeno:
   Martina Petrinović 21.9.2016. u 13:39

Dok je u srednjovjekovnom razdoblju prostor Banovine imao izuzetno značenje, danas je to prometno slijepo crijevo, gospodarski mrtvo, prostor koji stanovnici ostalog dijela Hrvatske rijetko, ili nikako ne posjećuju, stoga niti ga ne poznaju, niti za njega kroz to bilo što osjećaju, pa stoga niti za njega ne mare. Takav se naš odnos prema Banovini najbolje odražava na stanje u kojem se nalaze njezini spomenici kulture.

U prostoru međurječja donjih tokova rijeke Kupe na sjeveru i rijeke Une na jugu, te Posavine na istoku i Korduna na zapadu, razmješten je razmjerno njegovoj veličini velik broj iznimno značajnih profanih i sakralnih spomenika kulture od srednjega vijeka do 20. stoljeća.

Istraživanjem i prezentacijom tog niza izuzetnih spomenika kulture stvara se temeljna kulturna infrastruktura za turističko otvaranje tog sada posve zapostavljenog, ali iznimno atraktivnog prostora Banovine. Krajnje je vrijeme da se odlučnije poradi na prelasku s jedva tromjesečne intenzivne turističke sezone vezane isključivo uz našu jadransku obalu, na cjelogodišnju turističku aktivnost na svim prostorima Lijepe naše. Uz prirodne ljepote Banovine, upravo su spomenici kulture ti koji mogu postati zamašnjak njezinog gospodarskog oživljavanja. Prethodno bi oni koji su zaduženi za osmišljavanje i provođenje kulturnog i gospodarskog razvoja Države trebali prepoznati potencijal Banovine i jednog takvog programa, te na temelju razrađenog projekta osigurati sustavno financiranje i koordinirano provesti njegovu realizaciju kroz suradnju s nekoliko Ministarstva.

 

Drago Miletić, povjesničar umjetnosti, konzervator savjetnik u mirovini, radni vijek proveo je u Hrvatskom restauratorskom zavodu posvetivši se istraživanju, zaštiti, obnovi i prezentaciji napuštenih povijesnih gradova i burgova.  Godine 2011. dobitnik je s kolegicom Marijom Valjato Fabris godišnje nagrade Vicko Andrić za dovršetak konzervatorsko-restauratorskih radova na plemićkom gradu Sokolac u Brinju, a 2007. Povelje Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za unapređenje i promicanje struke. Autor je knjige Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske u izdanju Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.

Martina Petrinović

POSJET IZLOŽBI

4.12.2015. u 16:56
Objavljeno:
   Martina Petrinović 4.12.2015. u 16:56
Uređeno:
   Martina Petrinović 10.12.2015. u 13:43
SRIJEDA, 9. PROSINCA 2015. U 17:00
MUZEJ GRADA ZAGREBA
Sveta mjesta starih Zagrepčana – hodočasnička
odredišta Zagrepčana u 17. i 18. stoljeću
Izložba je rezultat projekta Hodočašća – europske poveznice
temeljenog na činjenici da smo sa zagrebačkih
povijesnih lokacija – Dolac i Remete – baštinili religijske
medaljice iz europskih hodočasničkih odredišta.
Stručno vodstvo: autor izložbe Boris Mašić