| |
|
|
| |
ARHIVA DPUH
| Subota, 13. 5. 2006. |
|
Stručna ekskurzija – posjet spomenicima zagorskoga kraja
Posjet crkvi sv. Marije Jeruzalemske u kojoj će nam održati demonstracije i koncert na orguljama ugledna orguljašica LJERKA OČIĆ.
Stručno vodstvo: dr. sc. Andrej Žmegač
- Trški vrh – obilazak crkve sv. Marije Jeruzalemske
- dvorci Začretje, Mirkovec, Donja i Gornja Bedekovčina
|
 |
| SRIJEDA, 17. 5. 2006. u 18. 30 sati u DPUH |
|
WOLF TEGETHOFF: Opijenost brzinom ili smrt tektonike
Direktor Centralnog instituta za povijest umjetnosti (Zentralinstitut fü Kunstgeschichte) u Münchenu prof. dr. sc. Wolf Tegethoff održat će predavanje na kojemu će biti riječi o promjenama u poimanju arhitekture druge polovine 19. i početka 20. stoljeća koje su se dogodile zahvaljujući novim saobračajnim sredstvima, željeznici i automobilu.
Profesor Tegethoff boravi u Zagrebu kao gost ovdašnjeg Instituta za povijest umjetnosti i nadamo se da ćete iskoristiti priliku, doći na predavanje i upoznati direktora jednog od najvažnijih Instituta za povijest umjetnosti u svijetu, čiju knjižnicu često posjećuju i znanstvenici iz Hrvatske.
Predavanje će biti održano na engleskom jeziku. |
|
| Subota, 3. 6. 2006. |
Stručna ekskurzija – posjet spomenicima požeškoga kraja
Stručno vodstvo: Davorin Stepinac, Zlatko Uzelac, Ivan Fumić
- Pleternica - obilazak župne crkve sv. Nikole – projektant arh. Stjepan Planić
- Ružica – obilazak utvrđenog gotičko-renesansnog dvorca/ljetnikovca knezova Iločkih
- Orahovica - obilazak renesansne kurije pod gradom
- Kutjevo – razgledavanje kurije Kutjevo i župne crkve Rođenja Bl. Dj. Marije
- Kaptol – kasnosrednjovjekovni kaštel u ruševinama, ostaci barokne crkve sv. Jurja i barokna župna crkva sv. Petra i Pavla iz 1772.
- Velika - srednjovjekovna branič kula i crkva sv. Augustina
- Požega - Trg. sv. Trojstva, romanički portal, Kužni pil, gotička crkva sv. Lovre (danas biskupska crkva uz Biskupski ordinarijat u zgradi bivše Kolegije), Trg sv. Terezije i katedrala sv. Terezije |
|
| Nedjelja i ponedjeljak, 11.- 12. 6. 2006. |
Stručna ekskurzija u Budimpeštu
Stručno vodstvo na izložbi: dr. sc. Vladimir P. Goss
Posjet izložbi Sigismundus – Rex et Imperator – Art and Culture unde the last ruler of the Luxemburg Dynasty u Budapest Museum of Fine Arts i razgled grada Budimpešte.
|
|
| Split, 19. – 21. 6. 2006. |
|
DANI CVITA FISKOVIĆA
ZAVOD ZA ZNANSTVENI RAD HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI i SPLITSKI KNJIŽEVNI KRUG zajedno s Odborom "DANI CVITA FISKOVIĆA" povodom desetogodišnjice smrti akademika Cvita Fiskovića priređuju u Splitu Memorijalni i znanstveni skup.
Program skupa pogledajte u privitku...
vidi |
|
| 20. 9. 2006. |
| BRISANJE IZ ČLANSTVA VIŠEGODIŠNJIH NEPLATIŠA ČLANARINE
Obavještavamo sve članove, koji nisu redovito podmirili svoju članarinu najmanje tri godine, uključivši tekuću godinu, da smo ih u skladu sa Statutom (čl. 13, st. 1) automatski brisali iz članstva ukoliko nisu podmirili svoje dugovanje do 1. rujna 2006. godine.
Ukoliko ponovno žele biti članovi svoje matične strukovne udruge moći će se učlaniti uz ispunjavanje nove pristupnice (u prilogu) i uplate članarine za tekuću godinu nakon 1. listopada 2006. godine. |
|
| Srijeda, 27. 9. 2006. |
| IZBORNA SKUPŠTINA DPUH
Održana redovna i izborna Skupština Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.
Predsjednica DPUH: dr. sc. Ivanka Reberski
Dopredsjednici DPUH: dr. sc. Mirjana Repanić Braun i dr. sc. Andrej Žmegač.
Članovi Upravnog odbora DPUH: Mario Braun, dr. sc. Frano Dulibić, Ariana Kralj, dr. sc. Milan Pelc, mr. sc. Petar Prelog i Nada Premerl
Članovi Suda časti DPUH: akademik Igor Fisković, akademik Tonko Maroević i Mladenka Šolman
Članovi Izdavačkog savjeta DPUH: dr. sc. Željka Čorak, dr. sc. Sanja Cvetnić, dr. sc. Snješka Knežević, dr. sc. Irena Kraševac i dr. sc. Andrej Žmegač
Članovi Nadzornog odbora DPUH: prof. dr. sc. Ivo Maroević, Drago Miletić i Elena Cvetkova |
|
| Subota, 30. 9. 2006. |
Obilježavanje Drugog memorijanog dana Sene Sekulić-Gvozdanović
Stručna ekskurzija – posjet spomenicima zelinskoga kraja
Stručno vodstvo: Mladen Houška, ravnatelj Muzeja Sv. Ivan Zelina; Romana Mačković, arheolog i dr. sc. Vladimir P. Goss
- Sv. Ivan Zelina – obilazak Muzeja, povijesne jezgre grada i crkve sv. Ivana
- Novo Mesto Zelinsko – obilazak gradišta i crkve sv. Petra (romanička arhitektura, rano gotička plastika, više slojeva gotičkih fresaka – možda najraniji poznati ciklus zidnih slika s legendom Sv. Ladislava)
- Zelingrad - obilazak grada i arheološkog područja |
|
| Srijeda, 11. 10. 2006. |
Posjet Židovskoj općini Zagreb, Palmotićeva 16
Židovska općina Zagreb u povodu Europskoga dana židovske baštine i kulture poziva članove Društva u već tradicionalni posjet i na izložbu “Tora - knjiga života svakodnevna i vječna”.
Vodstvo kroz izložbu: Mira Wolf, kuratorica zbirke Židovske općine Zagreb.
Nakon razgleda izložbe uobičajeno druženje uz židovske specijalitete. |
|
| Subota, 21. 10. 2006. |
Stručna ekskurzija – Modruš, Brinje...
Stručno vodstvo: Drago Miletić
- Tounj – obilazak tounjskog mosta
- Oštarije – posjet župnoj crkvi Bl. Dj. Marije (gotička crkva iz 1451. godine, izvorno trobrodna
- Modruš – obilazak Starog grada Modruša
- Brinje – Sokolac (frankopanski plemićki grad)
- Sinac – Vrilo Gacke (Tonković i Majerovo Vrilo) – razgled vodenica i pilane na vodeni pogon
- Otočac – razgled grada |
|
| Petak – Nedjelja, 3. – 5. 11. 2006. |
Stručno ekskurzija na venecijansko Bijenale arhitekture
- posjet Bijenalu arhitekture
- posjet izložbama: Tintoretto: i bozzetti per il "Paradiso" u Palazzo Ducale i Canaletto – Brustolon: le feste dogali u Ca'Rezzonico. |
|
| Četvrtak, 16. 11. 2006. |
|
Posjet članova Društva izložbi "Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti"
Kroz izložbu će nas provesti akademik Igor Fisković i kustosica izložbe i autorica likovnog postava Biserka Rauter Plančić.
Izložba obuhvaća sedamdesetak djela slikarstva, kiparstva i primijenjene umjetnosti koja su nastala od 800. do 1300. godine. Ona istovremeno daje široki uvid u umjetničku produkciju hrvatskog srednjovjekovlja te ga predstavlja kao suvereni dio europskih razvojnih procesa.
Među izloženim predmetima ističu se Relikvijar sv. Anselma iz Nina, nakit hrvatske odličnice iz nekropole u Maloj Crkvini, kameni reljefi na plutejima oltarnih pregrada iz Koljana, sv. Nedjeljice u Zadru i splitske Katedrale sv. Duje, iluminirani pergameni evanđelistara iz zagrebačke Metropolitanske zbirke i splitske riznice Svetog Duje, Biblia sacra iz dominikanskog samostana u Dubrovniku, diptih iz Strossmayerove galerije HAZU, slikana raspela iz Gračišća...
|
|
| Petak - Nedjelja, 1. - 3. 12. 2006. |
|
Stručni izlet i obilazak izložbi u Beču:
Albertina, Albertinaplatz 1, Vienna
Picasso – Painting against time (22. 9. 2006 – 7. 1. 2007.)
Leopold Museum, Museumsplatz 1, Vienna
GERMAN EXPRESSIONISTS - With Masterpices from the Thyssen Bornemisza Collection (28. 9. 2006. – 10. 1. 2007.)
Kunsthistorisches Museum - Main Building, Maria Theresien-Platz, Vienna
BELLINI, GIORGIONE, TITIAN and the Renaissance of the Venetian Painting
BA-CA Kunstforum, Freyung 8, Vienna
MARC CHAGALL – MASTERWORKS 1908-1922 (15. 11. 2006. – 18. 2. 2007.) |
|
| Srijeda, 6. 12. 2006. |
 |
|
Revitalizacija kompleksa Studentskog centra
Rasprava - uz prethodno predstavljanje međunarodne studentske radionice
“Stari prostori - nove namjene”
Na predstavljanju će se moći vidjeti konkretni rezultati radionice: studentski projekti koji su nastojali riješiti prostorne probleme Studentskog centra u Zagrebu. Sudjelovat će voditelji radionice, njihovi suradnici i polaznici radionice. Nakon predstavljanja projekata održat će se rasprava.
Radionica "Stari prostori- nove namjene / Revitalizacija SC-a" održala se u sklopu ovogodišnjeg 41. zagrebačkog salona arhitekture u organizaciji Kulture promjene Studentskog centra od 27. do 29. listopada. Voditelji radionice bili su Vinko Penezić, Krešimir Rogina i Krešimir Galović, suradnice Vanja Žanko i Mihaela Richter, a gosti predavači Tomislav Premerl i Hrvoje Hrabak. U sklopu radionice priređena je izložba izvornih fotografija "Gradnja Zagrebačkog zbora '36-37." autora Krešimira Galovića, Vanje Žanko i Mihaele Richter. Ova trodnevna međunarodna studentska radionica povezala je studente iz različitih država regije i dovela do uspješne suradnje povijesti umjetnosti, arhitekture i dizajna. Studenti su u grupama rješavali konkretne prostorne probleme Studentskog centra: rubne zone, parkovne zone, neizgrađene prostore, Teatar ITD te istočni (danas neupotrebljiv) ulaz, a sve u skladu s realnim potrebama Studentskog centra. |
|
| NATJEČAJ ZA DODJELU NAGRADE DPUH RADOVAN IVANČEVIĆ ZA 2006. GODINU |
U skladu s čl. 27. Statuta DPUH, izglasanim na Skupštini 27. rujna 2006. godine, Upravni odbor Društva objavljuje Natječaj za dodjelu “Nagrade DPUH Radovan Ivančević” za 2006. godinu i to:
- Nagrada DPUH Radovan Ivančević za životno djelo (1 nagrada)
- Godišnja nagrada DPUH Radovan Ivančević (1 nagrada)
- Povelje DPUH za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti (5 povelja)
Prijedlog mora sadražvati:
- obrazloženje
- biografiju i bibliografiju (obavezno uz prijedlog za životno djelo).
U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju nagradu je predloženik nominiran (životno djelo ili godišnja nagrada). Za godišnju nagradu mora biti točno navedeno i priloženo “djelo” objavljeno ili izvršeno u zadnje dvije godine.
Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.
Natječaj je otvoren zaključno do 15. siječnja 2007. godine. Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka, a uvažava se datum poštanskog pečata.
Sve prijave za natječaj primaju se isključivo poštom na adresu:
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Preradovićeva 44
10000 Zagreb |
|
| 21. 12. 2006. |
| Umrla dr. sc. Lelju Dobronić
Završila je u Zagrebu klasičnu gimnaziju i diplomirala na Filozofskom fakultetu povijest umjetnosti i kulturu s klasičnom arheologijom, te nacionalnu i opću povijest. Doktorirala je godine 1946. disertacijom o umjetnosti kovanog željeza u sjevernoj Hrvatskoj. Bila je kustosica Gradske gipsoteke, kustosica i znanstvena suradnica Muzeja grada Zagreba, znanstvena suradnica Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, te uspješna direktorica Povijesnog muzeja Hrvatske. Jedan je od pokretača i dugogodišnja glavna urednica Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, suradnica Instituta za povijest umjetnosti, te stalna suradnica Leksikografskog zavoda M. Krleža.
Lelja Dobronić započela je svoja znanstvena istraživanja o Zagrebu upravo u MGZ i objavila u izdanjima Muzeja niz znanstvenih rasprava i knjiga. Taj istraživački izazov i briga za zagrebačku historiografiju i čuvanje njene kulturne baštine, stvorili su veliki povijesno-umjetnički znanstveni opus, koji obuhvaća vremenski raspon od srednjega vijeka do danas.
Lelja Dobronić, uvažena znanstvenica, povjesničarka umjetnosti i povjesničarka Zagreba objavila je rezultate svojih dugogodišnjih istraživanja u dvadesetak knjiga i u brojnim znanstvenim člancima. Njene knjige nezaobilazni su priručnici stručnjacima, ali i zanimljivo štivo zagrepčanima i svima onima koji vole Zagreb. Postala je popularna po svojim knjigama Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas (1986.), zatim Biskupski i kaptolski Zagreb (1991.) i Slobodni i kraljevski grad Zagreb (1992.), koje su nastale kao rezultat dugogodišnjeg znanstvenog bavljenja ovom temom. U ovim knjigama izneseno je niz novih znanstvenih spoznaja o urbanom razvoju Gradeca i Kaptola.
Nakon Emila Laszovskog nastavila je u okviru Muzeja grada Zagreba i kasnije Povijesnog muzeja s objavljivanjem zbirke izvora za zagrebačku povijest u seriji Monumenta historica civitatis Zagrabiae, to jest Povijesnih spomenika grada Zagreba (objavila 5 knjiga: sv. 18, 19, 20, 21 i 22). To je najvažnije historiografsko djelo za zagrebačku kulturno povijesnu baštinu.
U Muzeju grada Zagreba kao kustosica dobila je zadatak da za novi stalni postav (1949.) obradi topografiju zemljišnih posjeda zagrebačkog Kaptola i Gradeca u srednjem vijeku. Taj davni zadatak potaknuo je autoricu na nova kompleksnija istraživanja i tako je sazdana knjiga o “vijencu” starih sela koja okružuju Zagreb, koju je Muzej grada Zagreba objavio 2003. godine pod nazivom Stari vijenac sela oko Zagreba. |
|
| 15. 1. 2007. |
PERISTIL 49/2006
Zbornik radova za povijest umjetnosti
DPUH, Zagreb 2006.
UDK 7(091)
ISSN 0553-6707
Godina XLIX, Zagreb 2006, str. 1-190
SADRŽAJ – Contents
TIN TURKOVIĆ - Ikonografska interpretacija sarkofaga s kabirima iz Arheološkog muzeja u Splitu / Iconographic interpretation the cult of Kabiri in Archeological museum of Split
VLADIMIR GOSS I MARINA VICELJA - Elephant from Bjelovar / Slon iz Bjelovara
MAGDALENA SKOBLAR - Nekoliko ulomaka ranokršćanske skulpture iz Novalje / Fragments of Early Christian Sculpture from Novalja
KREŠIMIR KUŽIĆ - Kamici iz Lećevice, Korušaca, Ubala, Prgometa i Labina / Stones from Lećevica, Korušac, Uble, Progomet and Labin
MARKO ŠPIKIĆ - Percepcija starina u umjetnosti ranoga humanizma u Dalmaciji / The Perception of Antiquities in the Art of the Early Humanism in Dalmatia
KRASANKA MAJER - Prilog ponavanju crkve sv. Ivana Krstitelja u Kloštar Ivaniću / A Contribution to a Study of the Church of St. John the Baptist in Kloštar Ivanić
RADOSLAV TOMIĆ - Slikar Carlo Maratta – dalmatinsko podrijetlo i odjeci u Dubrovniku / Painter Carlo Maratta – His Dalmatian Origin as Reflected in Dubrovnik
SANJA CVETNIĆ - Iz likovne baštine Bosne Srebrene: Gian Antonio Guardi na Petričevcu (Banja Luka) i Francesco Guardi u Kraljevoj Sutjesci / From the Artistic Heritage of Bosna Srebrena: Gian Antonio Guardi at Petričevac (Banja Luka) and Francesco Guardi at Kraljeva Sutjeska
VLADIMIR MARKOVIĆ - Anđeo iz zagrebačke katedrale / The Angel from Zagreb Cathedral
VINICIJE B. LUPIS - O sakralnoj baštini uoči pada Republike i u prvim desetljećima 19. st. u Dubrovniku i okolici / Religious Art in Dubrovnik and its Surroundings on the Eve of the Fall of the Republic, and in the First Decades of the 19th Century
DRAGAN DAMJANOVIĆ - Biskup Strossmayer, Iso Kršnjavi, Herman Bollé i izgradnja zgrade kraljevske velike gimnazije u Osijeku / Bishop Strossmayer, Iso Kršnjavi, Herman Bollé, and the Construction of the Greater Royal Gymnasium in Osijek
ARIANA NOVINA - Vila Wasserthal u Zagrebu – prilog istraživanju opusa arhitekta Rudolfa Lubynskog / Vila Wasserthal in Zagreb – A Contribution to a Study of Rudolf Lubynski
MARIO KEVO - Tri manje poznate medalje srebrnog pira na razmeđi 19. i 20. stoljeća / Drei wenig bekannte Medaillen auf Silberne Hochzeiten von der Wende des 19. auf das 20. Jahrhundert
IVANKA REBERSKI - Modernizam Ede Kovačevića pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća / Modernity of Edo Kovačević in the 1950ies and 1960ies |
|
| Četvrtak, 1. 2. 2007. |
| Društvo arhitekata Zagreba, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske i Matica Hrvatska pozivaju Vas na tribinu
TRBININA - JAVNI INTERES I NEZAVISNA STRUČNA PARTICIPACIJA U URBANIM TRANSFORMACIJAMA (s ogledom na blok Zagreb kina)
u četvrtak, 1. veljače 2007. u dvorani Matice Hrvatske, Strossmayerov trg 4 u 20.30 sati
Zainteresirani mogu u DAZ-u dobiti na uvid idejna rješenja za Cvjetni prolaz u radno od vrijeme do 10.00 - 16.00 sati
Teme:
- Planerski pristupi i metode u revitalizaciji povijesnih jezgara (osvrt na Zagreb)
- Poželjna uloga gradskih vlasti u urbanim transformacijama (pozitivne europske prakse)
- Povijesna građa i razvojni potencijal zagrebačke jezgre
- Afirmacija i ustanovljavanje javnog interesa
- Uloga civilnog društva u urbanom razvoju
Moderator:
- Hrvoje Hrabak, predsjednik DAZ-a
Pozvani sudionici:
- arhitekti i urbanisti
Saša Begović, Damir Blažević, Nenad Fabijanić, Nikola Filipović, Marijan Hržić, Branko Kincl, Ivan Mucko, Goran Rako, Krešimir Rogina, Branko Silađin, Milan Šosterič
- povjesničari umjetnosti
Ivanka Reberski, predsjednica Društva povjesničara Hrvatske
Frano Dulibić, Krešimir Galović, Snješka Knežević
Biserka Dumbović Bilušić, Ministarstvo kulture RH, Konzervatorski odjel, Zagreb
- civilna društva
Teodor Celakoski, Pravo na grad
Vera Petrinjak Šimek, Zelena akcija
- predstavnici državne uprave
... pročelnici Gradskih ureda i zavoda za prostorno uređenje, strategijski razvoj, kulturu, zaštitu kulturne i prirodne baštine
... predstavnici Ministarstava
... s obzirom na tempo organizacije, moguće su izmjene u hodu pa Vas molimo da na našim web stranicama pratite eventualne izmjene i dopune
... isto tako unaprijed se ispričavamo svima koje smo u pozivu eventualno nepravedno zaboravili te ih pozivamo da nam se pridruže ... |
|
| Petak, 2. 2. 2007. |
| Reakcija na tribinu Javni interes i nezavisna stručna participacija u urbanim transformacijama (s ogledom na blok Zagreb kina)
Nestručni stručnjaci
U Zagrebu se 1. 2. 2007. u dvorani Matice Hrvatske, a u organizaciji Društva arhitekata Zagreba, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske i Matice Hrvatske održao skup pod naslovom Javni interes i nezavisna stručna participacija u urbanim transformacijama (s ogledom na blok Zagreb kina). Najavljeno je da će to biti tribina. No, već u uvodnim riječima moderator skupa Hrvoje Hrabak predsjednik Društvo arhitekata Zagreba rekao je da nije predviđeno postavljanje pitanja, niti izlaganje osoba koje nisu na listi pozvanih sudionika. Ovakvim ograničenjima skup je izgubio status tribine, a javnost je isključena iz sudjelovanja, pa je i sam naziv tribine, a to znači i tema, doveden u pitanje.
Jedan od arhitekata izlagača, ničim izazvan, sve koji se ne slažu s njegovim mišljenjem o arhitektonskim zahvatima, te slobodnom kapitalizmu i privatnoj inicijativi, prozvao je primitivcima i nestručnjacima, te naveo da su zahvati u povijesnim cjelinama uobičajena pojava u razvijenim zemljama. Njegovim stavovima priklonila se skupina arhitekata iz DAZ-a. S obzirom da je pisac ovih redaka živio i radio u jednoj od sedam najrazvijenijih zemalja svijeta i tamo u svom vlasništvu imao tvrtku čija djelatnost je bila usko vezana uz arhitekturu, moram reći da su navodi spomenutog govornika neistiniti. Naime, zahvati u povijesnim jezgrama gradova nisu prepušteni inicijativama pojedinih poduzetnika, već lokalne vlasti imaju posebna savjetodavna tijela sastavljena od nezavisnih stručnjaka koja u ime javnosti nadziru urbanističke i arhitektonske zahvate. Takva je praksa u svim najrazvijenijim europskim zemljama, pa čak i u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi. Ne samo da je izrekao neistinu o praksi u urbanističko-arhitektonskim zahvatima u najrazvijenijim zemljama svijeta, već je pokazao i zavidno neznanje o pravilima arhitektonskog projektiranja u povijesnim cjelinama koje je donijela struka na svjetskoj razini, a usvojio UNESCO. Naime, najeminentniji svjetski arhitekti i urbanisti sastaju se već gotovo cijelo stoljeće kako bi raspravljali o zaštiti arhitektonskog i urbanističkog naslijeđa i suvremenom pristupu tom naslijeđu. Njihovi sastanci rezultirali su zaključcima poznatim pod nazivima: "Atenska povelja", "Venecijanska povelja"“ i "Amsterdamska povelja". Posljednju od njih prihvatio je i proglasio "Komitet ministara savjeta Europe" čime je ona postala i službeni europski dokument. U obliku zaključaka i preporuka ova povelja govori: "Očuvanje arhitektonskog nasljeđa treba postati integralni dio urbanističkog i prostornog planiranja." Zatim "… da se ublaži pritisak na stare gradske četvrti. U tom smislu (preporučuje se) politika … izmještanja saobraćaja i boljeg razmještaja centara gradske aktivnosti …", zatim: Urbanistički propisi morali bi utjecati na smanjenje gustoće naseljenosti i dati prednost restauraciji, a ne izgradnji poslije rušenja., ili Rehabilitacija starih dijelova grada mora se koncipirati i ostvarivati, kad god je to moguće, bez znatnijih promjena društvene strukture. Suvremena zaštita arhitektonskog nasljeđa temelji se na očuvanju identiteta, autentičnosti i integriteta pojedinačne povijesne građevine, grupe i kompleksa građevina, četvrti, ambijenta i sklopova, povijesnih gradskih središta, urbane cjeline, ali i poluurbanih i neurbanih cjelina.
Što se tiče sudjelovanja javnosti u zahvatima u povijesnim cjelinama Povelja kaže: Međutim, očuvanja arhitektonskog naslijeđa ne smije biti samo stvar stručnjaka, podrška javnog mnijenja je od naročitog značenja. Ili U okviru politike informiranja javnosti, lokalne vlasti trebaju donositi odluke javno, koristeći pri tom jasne i svima razumljive formulacije, kako bi se građani mogli upoznati sa ciljevima odluka, o njima raspravljati i donositi svoj sud.
Niti jedna od navedenih preporuka (a niti mnoge druge) nije ispoštovana u projektu preuređenja Preradovićevog trga, a on je bio glavna tema skupa.
"Amsterdamsku povelju" prihvatila je kao pravila cjelokupna svjetska arhitektonska i urbanistička struka, no ova pravila nisu prihvatili projektant, članovi komisije za odabir projekta, gradska uprava, gradska službi zaštite spomenika (!?), kao i dio hrvatskih odnosno zagrebačkih arhitekata, koji su kao govornici bili prisutni na ovom skupu, pa se pitam koliko su oni uopće stručni, odnosno kompetentni govoriti o arhitektonskim zahvatima u povijesnim urbanističkim cjelinama grada Zagreba.
U Zagrebu 2. 2. 2007.
Anđelko Hundić |
|
| Srijeda, 14. 2. 2007. |
| Revitalizacija ili transformacija Donjega grada?
Srijeda, 14. 2. 2007. u 18.30 sati u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44, ZagrebModerator: doc. dr. sc. Frano Dulibić
Rasprava ne teme:
- Najavljene intervencije u prostoru Donjega grada
- Interpolacija u bloku... i rušenje zgrada na Preradovićevom trgu
- Zaštita povijesne jezgre
- Zaključni stavovi |
|
| 14. veljače 2007. |
ZAKLJUČCI RASPRAVE DRUŠTVA POVJESNIČARA UMJETNOSTI HRVATSKE "REVITALIZACIJA ILI TRANSFORMACIJA DONJEGA GRADA"
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske održalo je raspravu "Revitalizacija ili transformacija Donjega grada" potaknutu projektom zahvata u blok Preradovićev trg/Varšavska/Gundulićeva ulica/Ilica, te je nakon opsežne stručne rasprave i na temelju pismenih primjedaba sudionika donijelo sljedeće zaključke.
DPUH uviđa neumitnost transformacije grada, pa i povijesne sredine, ne odbacuje inovaciju i kreaciju, ali se u duhu etičke misije struke zalaže za očuvanje fizičkog integriteta spomeničke cjeline i svih njezinih dijelova.
1.
U pogledu uređenja i svih intervencija u zaštićenoj povijesnoj urbanističko-arhitektonskoj cjelini Donjega grada DPUH se zalaže za metodu revitalizacije, koja obuhvaća sve elemente i probleme cjeline te štiti njezin identitet i vrijednosti, a intervencijama (preuređenju, novoj izgradnji, interpolacijama) nalaže obziran pristup. U tom kontekstu podsjećamo na članak Amsterdamske povelje(za europsko arhitektonsko nasljeđe): "Urbanistički propisi morali bi utjecati na smanjenje gustoće naselja i dati prednost restauraciji, a ne izgradnji poslije rušenja".
2.
Revitalizacija Donjega grada dosad se svodila na uređenje pješačke zone, djelomičnu obnovu perivojnih trgova te obnovu istaknutijih zgrada, dakle, na scenografski i punktualni pristup. Dva najvažnija, odavno identificirana problema, a to su promet i unutrašnjost blokova nisu dotaknuti.
Kao što preporučuje Amsterdamska povelja: pritisak na stare gradske četvrti treba ublažiti "izmještajem prometa i razmještanjem centara gradske aktivnosti."
Što se tiče pristupa blokovima, upozoravamo na potrebu da se blok razmatra kao cjelina, a ne zbir pojedinih parcela te da se osim interpolacija predvidi i regulacija blokova.
Protivimo se ugradnji velikih shoping-centara u središtu grada u već prepoznatljivoj šabloniziranoj izvedbi, a za interpolacije u blokove zalažemo se za maksimalnu oblikovnu i sadržajnu kvalitetu – u korist javnog interesa i povećanja opće kvalitete urbanog života.
3.
Zalažući se za očuvanje integriteta spomeničke cjeline i njezinih dijelova (blokova, trgova i ulica) u načelu ne odobravamo rušenje. Smatramo da u slučaju nužno potrebne zamjene povijesnih struktura novima u zaštićenoj jezgri Donjega grada treba obuhvatno obrazložiti. Služba zaštite trebala bi se u svom radu voditi najvišim kriterijima struke, iznesenim u međunarodnim dokumentima koje je donio UNESCO, a prihvatio Komitet ministara Vijeće Europe, kao što su Atenska povelja, Venecijanska povelja i Amsterdamska povelja.
4.
Što se tiče prometnih problema, DPUH se zalaže za rješenja koja neće ići na uštrb postojećih vrijednosti. Umjesto prijedloga koji obezvrjeđuju pješačku zonu, DPUH se posebno zalaže za proširenje pješačke zone, što bi isključilo potrebu za velikim javnim garažama u strogom centru grada. Nadalje zalaže se za donošenje mjera koje bi poboljšale protok javnog prometa i za uvođenje prokušanih alternativnih oblika javnog prometa (električni mini-busovi, linijski taksi, itd.) U skladu s time, posebno ističemo da područje zabrane javnih garaža, koje je regulirano važećim GUP-om, ne smije biti dovedeno u pitanje.
5.
Ako je obnova i revitalizacija povjesne jezgre uistinu element strategije razvoja Zagreba – kako se deklarativno izjavljuje – onda pozivamo gradsku upravu da razradi instrumente provedbe, a u prvom redu osigura potpunu evidenciju planova i programa te puno sudjelovanje stručnjaka i građana. I u tome se oslanjamo na Amsterdamsku povelju koja kaže da očuvanje arhitektonske baštine "ne može biti samo stvar stručnjaka te da je u tome podrška javnog mnijenja od najveće važnosti", a "lokalne vlasti trebaju donositi odluke javno, koristeći jasne i svima razumljive formulacije, kako bi se građani mogli upoznati s ciljevima odluka, raspravljati o njima i donositi svoj sud." |
|
| Srijeda, 21. 2. 2007. |
 |
|
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske organiziralo je stručni obilazak izložbe Leonardo da Vinci: Atlantski kodeks. Voditelj kroz izložbu je Danko Dujmović.Leonardo da Vinci: Atlantski kodeks
Muzej za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10, Zagreb, 6. 12. 2006. – 25. 2. 2007.
http://www.muo.hr/
Predstavit će se šezdesetak Leonardovih rukopisa koji se čuvaju u znamenitoj milanskoj Biblioteci Ambrosiani.
Rukopise posreduje prvi reprint "Atlantskog kodeksa" u izdanju nakladničke kuće Hoepli (1894. – 1904.), čiji su listovi također izuzetna rijetkost jer od dvjestotinjak otisnutih knjiga do danas se u cijelosti sačuvalo samo nekoliko primjeraka, te 20 atraktivnih maketa napravljenih na temelju "Kodeksa". Izložba na atraktivan način govori o bogatstvu sadržaja, značaju i nastanku "Atlatskog kodeksa", ali i vremena u kojem nastaju prve naznake modernih znanosti. Strukturu izložbe pojašnjava i podnaslov kojim se opisuje "Atlantski kodeks", a u njemu se navodi da su pred nama "crteži strojeva, tajnih vještina i drugog što je osmislio Leonardo da Vinci, a prikupio Pompeo Leoni". |
|
| Srijeda, 28. 2. 2007. |
| Komemoracija za prof. dr. sc. Ivu Maroevića
Muzej Mimara, Rooseveltov trg 4, Zagreb
Rođen 1. 10. 1937. Stari Grad (Hvar). Umro 17. 1. 2007. u Zagrebu.
Diplomirao povijest umjetnosti i engleski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1971. doktorat znanosti iz povijesti umjetnosti pod naslovom "Sisak - grad i graditeljstvo".
Radio kao profesor u osnovnim školama do 1965. god. Kao kustos i konzervator u Muzeju Sisak do 1969. god. Od 1969. do 1983. god konzervator, voditelj Odjela za dokumentaciju, savjetnik i ravnatelj u Restauratorskom zavodu Hrvatske. Od 1983. god. profesor na Odsjeku za povijest umjetnosti i za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
1986. osnivao Katedru za muzeologiju i pokrenuo dodiplomski studij muzeologije na Filozofskom fakultetu. Kao profesor sudjelovao na postdiplomskom studiju muzelogije od 1975. god., zaštite graditeljskog naslijeđa u Splitu od 1983. god. i "Kultura istočne obale Jadrana" u Dubrovniku od 1983. god. Radio je u mnogim odborima, radnim grupama i komisijama za zaštitu spomenika kulture i rješavanje pojedinih muzeoloških problema.
Član je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske od 1963. i Društva konzervatora Hrvatske od 1965. god.
Sudjelovao na brojnim međunarodnim skupovima s referatima o hrvatskoj kulturnoj baštini, o teorijskim problemima zaštite spomenika kulture i muzeologije kao i na brojnim tematskim savjetovanjima u zemlji iz područja zaštite spomenika kulture, muzeologije, povijesti umjetnosti, urbanizma i arhitekture.
Uz knjige objavio je preko 300 znanstvenih i stručnih radova. Recenzirao je mnoge knjige i znanstvene projekte. Za svoj rad dobio je 1975. god. priznanje i plaketu Saveza društava konzervatora Jugoslavije i nagradu "Božidar Adžija" za istaknuti znanstveni rad, 1999. Nagradu grada Zagreba za knjigu "Introduction to museology - the European Approach", 2002. god. nagradu "Pavao Ritter Vitezović" za životno djelo Hrvatskog muzejskog društva. Nagrađen je i Plaketom Josip Juraj Strossmayer za najbolji izdavački pothvat na području zaštite spomenika kulture i urbanizma 2003. za djelo "Antologija zagrebačke arhitekture".
Knjige:
Baštinom u svijet/Into the World with the Cultural Heritage, Petrinja, Matica hrvatska, Ogranak, 2004 (monografija).
Antologija zagrebačke arhitekture, Zagreb, Art studio Azinović, d.o.o., 2003. (monografija).
Arhitektura historicizma u Rijeci, Rijeka, Moderna galerija, 2002. (katalog).
Kronika zagrebačke arhitekture 1981-1991., Zagreb, Institut za povijest umjetnosti, 2002. (monografija).
Konzervatorsko novo iverje, Petrinja, Matica hrvatska u Petrinji, 2000 (monografija).
Zagreb njim samim, Zagreb, Durieux, 1999. (monografija).
Introduction to Museology - the European Approach, München, Verlag Dr. Christian Müller -Straten, 1998. (monografija).
Sisak - grad i graditeljstvo, Sisak, Matica Hrvatska, 1998. (monografija). |
|
| Srijeda, 14. 3. 2007. |
| Javna plastika nakon 1990. godine na području
Republike Hrvatske – predavanje uz projekcije
u Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske, Preradovićeva 44/1, Zagreb
Predavač: Drago Miletić, konzervator savjetnik u Hrvatskom restauratorskom zavodu |
|
| Subota, 31. 3. 2007. |
| Belec i okolica, dvorac Poznanovec, stari grad Konjščina
Stručno vodstvo: dr. sc. Mirjana Repanić-Braun i dr. sc. Andrej Žmegač |
|
| Utorak, 3. 4. 2007. |
| Promocija knjige
Branka Hlevnjak: Prilozi povijesti hrvatske fotografije - fotografkinje
Promotorica: Maša Štrbac |
|
| ČETVRTAK, 5. 4. 2007. |
Posjet retrospektivnoj izložbi Ljerke Njerš
Nakon razgledavanja izložbe bit će prikazani dokumentarno animirani filmovi režisera Ernesta Gregla: "Umjetnost gline i vatre" i "Keramika i slikarstvo s ljubavlju"
Izložbu se razgledala uz prisutstvo i vodstvo umjetnice Ljerke Njerš i Ivanke Reberski, autorice izložbe. |
|
| ČETVRTAK, 12. 4. 2007. |
Kako sam radio Sigismundusa
Predavanje dr. sc. Imre Takacsa, direktora Muzeja za umjetnosti i obrt u Budimpešti
Kao zamjenik direktora Muzeja za lijepe umjetnosti organizirao je niz izvanrednih izložbi s pripadajućim katalozima – Oannonia regia, Paradisium plantavit, Sigismundus rex et imperator. Vodeći je stručnjak za područje romanike i rane gotike. |
|
| Srijeda, 16. 5. 2007. |
| Dr. sc. Petar Prelog – vodstvo po izložbi "Proljetni salon" koja se održava u Umjetničkom paviljonu, Trg kralja Tomislava 25. |
|
| Subota, 26. 5. 2007. |
STRUČNA EKSKURZIJA: Lepoglava i okolica
Tema: Barokno pavlinsko slikarstvo i kiparstvo
Vodstvo: dr. sc. Mirjana Repanić-Braun
Lepoglava – crkva Bezgrešnog začeća Bl. Dj. Marije
Purga Lepoglavska – kapela sv. Jurja
Gorica Lepoglavska – kapela sv. Ivana
Kamenica – kapela sv Helene |
|
| SRIJEDA, 5. 6. 2007. |
| Predavanje prof. dr. Ilja M. Veldman, AmsterdamFrom devotional image to work of art. Aspects of the early graphic arts in the Netherlands / Od nabožne slike do umjetničkog djela. Aspekti rane grafike u Nizozemskoj u Muzeju za umjetnost i obrt, Trg maršala Tita 10. |
|
| 25. 9. 2007. |
PROSVJED PROTIV IZMJENA GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA GRADA ZAGREBA
Upućeno: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Vijeće za kulturna dobra; Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva; Gradska skupština Grada Zagreba; Sredstva javnog priopćavanja
Kao predstavnici povijesnoumjetničke struke u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj ovim se putem pridružujemo prosvjedima stručnjaka i strukovnih organizacija, kao i građanskih udruga odnosno građana Zagreba (peticija s 50.000 potpisa), vezanih uz donošenje izmjena Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba. Ujedno podsjećamo da se proces postupnog devastiranja urbanih cjelina događa i u drugim gradovima Hrvatske, poput Osijeka i Splita. Iznosimo svoj javni prosvjed jer smatramo da se takvim postupcima ugrožava ne samo normalno odvijanje života u našim gradovima, nego i cjelokupna povijesna urbana baština Hrvatske, a ona je ključna sastavnica hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta.
Želimo upozoriti da je donošenjem novih pravila za vrednovanje u donjogradskim blokovima od strane Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture Zagreba, revizijom predviđena mogućnost rušenja ne samo dviju zgrada na Cvjetnom trgu, već se otvara mogućnost rušenja još dvjestotinjak kuća u Donjem gradu. Takva odluka i politika „zaštite“ koja se danas provodi u glavnome gradu Hrvatske, podređena interesima beskrupuloznih investitora, omogućava drastično mijenjanje njegove povijesne jezgre s nesagledivim posljedicama i nenadoknadivim gubicima.
U svezi s time mora se postaviti pitanje stručne kompetentnosti i profesionalne odgovornosti Gradskog zavoda na čelu s njegovom upravom. Spomenuta revizija koju taj Zavod sada provodi zasnovana je, prema svemu sudeći, na snižavanju, a ne pooštravanju kriterija koji bi morali zaštititi ne samo urbane i graditeljske, već i sve ostale povijesne i kulturne vrijednosti gradske jezgre. Ona se upravo zbog njih i naziva „povijesnom jezgrom“, te predstavlja urbanu cjelinu od posebne skrbi – ne zbog hira povjesničara umjetnosti već zbog duhovne i materijalne dobrobiti svih stanovnika grada i njegovih gostiju. Odluke gradskoga Zavoda ne samo što ignoriraju sva dosadašnja javno iznesena mišljenja povjesničara umjetnosti i inih koji brane povijesne vrijednosti grada, već se posvema oglušuju na decidirane stavove Vijeća za kulturna dobra Ministarstva kulture RH i glavnog konzervatora za Republiku Hrvatsku, vršnih instanci u domeni zaštite kulturnih dobara, a koji ne dozvoljavaju rušenje dviju zgrada na Cvjetnom trgu, čije kulturno-povijesne vrijednosti (primjerice prva hrvatska tipografija) čak i nadmašuju one arhitektonske. Kako bi se ta i sva ostala kompetentna i odgovorna mišljenja zaobišla, pokrenuta je revizija i novo vrednovanje graditeljskog fonda Donjega grada. Pritom su izmijenjena pravila i mjerila vrednovanja, za koja se ne zna tko ih je utvrđivao. Riječ je o neprikrivenom „alibiju“ za rušenje spomenutih kuća, jer se bez toga ne može realizirati izgradnja unutar bloka, budući da građevinska operativa ne može ući na gradilište. Bio bi to presedan neracionalnom gomilanju sadržaja unutar zaštićenih donjogradskih blokova, što se već događa na prostoru Trešnjevke bez primjerenog reagiranja mjerodavnih službi.
Posebno smo šokirani činjenicom da iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture dolazi „...prijedlog da se popis lokacija za gradnju javnih garaža dopuni...“ (dopis upućen Gradskom zavodu za prostorno uređenje od 7. 9. 2007.). Nameće se pitanje da li je posao Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture da predlaže lokacije javnih garaža? U istom dopisu stoji zaključak da „analizom svih relevantnih aspekata…. postoji mogućnost gradnje garaža bez bitnog i nepovoljnog utjecaja na kulturna dobra“. Treba postaviti pitanje, kako su u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture došli do tog zaključka kad iz medija saznajemo da će tek u prosincu biti gotova (10 milijuna kuna vrijedna) Studija o rješavanju prometne problematike u Zagrebu. Kako je moguće da u spomenutom Zavodu već unaprijed znaju za rezultate studije u izradi? S druge strane, zgroženi smo činjenicom da se Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture bavi prijedlozima javnih garaža na osnovu proizvoljnih procjena o javnom prometu, umjesto da se bavi zaštitom kulturnih i prirodnih dobara. Treba li gradu Zagrebu Zavod za zaštitu spomenika koji obavlja funkciju zavoda za njihovo rušenje, ugrožavanje ili stihijsku izgradnju novih objekata prema potrebama investitora? Prijedlozi izmjena dosadašnjeg GUP-a koji se odnose na izgradnju javnih podzemnih garaža, a koji su ubačeni u neke članke (12, 15, 39), u suprotnosti su s ranijim tekstom istih i drugih članaka koji ostaju na snazi. Osim toga, iz svih novih prijedloga ne vidi se nikakvo poboljšanje javnih sadržaja u zaštićenoj zoni Donjeg grada. Može se samo pretpostaviti da bi se predloženim izmjenama doprinijelo još većem prometnom zagušenju od dosadašnjeg.
Stoga kao predstavnici povijesnoumjentičke struke u Zagrebu i kao građani ovoga grada kojima je stalo da se za buduće naraštaje sačuvaju njegove povijesne vrijednosti, podržavamo primjedbe na prijedloge izmjena GUP-a od strane udruga Zelena akcija i Pravo na grad, te zahtijevamo hitnu reorganizaciju službe zaštite spomenika grada Zagreba i njezino uključivanje u jedinstveni republički sustav.
Prosvjedujemo s nadom da će nadležna ministarstva i Skupština grada smoći dovoljno snage da hitno reagiraju i poduzmu mjere kojima će se zaustaviti galopirajući trend nepovratnog gubljenja vrijednih prostornih, urbanih, spomeničkih i prirodnih sadržaja u gradu Zagrebu, a sve zbog kratkoročnih interesa pojedinaca i lobija kojima nije stalo do posebnosti povijesnoga identiteta ovoga grada i ove zemlje, već samo do profita. Zahtijevamo da službe koje putem svojih poreznih obveza financiraju građani Zagreba i Hrvatske odgovorno i profesionalno skrbe o vrijednostima koje su im povjerene i da ih sačuvaju ne samo za ovaj već i za buduće naraštaje.
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Institut za povijest umjetnosti
Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu |
|
| Subota, 6. 10. 2007. |
Treći dan Sene Sekulić-Gvozdanović
Put u Bjelovar i okolicu
Vodi: dr. Vladimir P. GossProgram:
- Bjelovar, posjet Gradskom muzeju i obilazak povijesne jezgre
- Nova Rača, crkva Uznesenja Marijina
- Tomaš, novorestaurirana gotička crkva na gradilištu
- Kamenitovac, objed u planinarskom domu
- Gudovac, obilazak gradišta |
|
| Srijeda, 10. 10. 2007. |
| Posjet Židovskoj općini Zagreb, Palmotićeva 16 |
|
| Četvrtak, 18. 10. 2007. |
| Posjet izložbi Dalmatinska zagora - nepoznata zemlja uz stručno vodstvo kustosa izložbe |
|
| Srijeda, 24. 10. 2007. |
KOMEMORACIJA profesoru Tihomilu Stahuljaku
koji je tiho preminuo 21. kolovoza 2007. godine
Na profesora Stahuljaka potsjetit će nas: Ivanka Reberski, Vesna Vrabec i Tonko Maroević
U petak 24. kolovoza na Krematoriju u Zagrebu tiho i sa štovanjem oprostili smo se od profesora Tihomila Stahuljaka, našeg doajena, povjesničara umjetnosti, konzervatora i sveučilišnog nastavnika.
S profesorom Stahuljakom, otišla je definitivno "onamo kam se za vazda gre", kako bi to on slikovitim svojim stilom rekao, ona doajenska i do danas nedostižna generacija hrvatskih povjesničara umjetnosti. Ti su zaslužnici utemeljili našu povijest umjetnosti kao znanstvenu i stručnu disciplinu na širokim humanističkim zasadama, pred sam Drugi svjetski rat i neposredno poslije.
Iako već dulje vrijeme aktivno odsutan iz djelatnoga kruga struke, kojoj je posvetio svu svoju intelektualnu energiju, profesor Stahuljak svojim je etičkim poštenjem bio neprijeporni orijentir, koji je znao razmrsiti mnoga sporna pitanja u našoj iznimno osjetljivoj stručnoj materiji. Svojom erudicijom, koja je sezala sjećanjem i neposrednim iskustvom duboko u prvu plovinu turbulentnog i za spomeničku baštinu gotovo kataklizmičkog prošlog stoljeća, bio je prava riznica znanja o spomenicma kontinentalne, a napose sjeverne Hrvatske.
Nakon završenoga Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u jeku Drugog svjetskog rata, Tihomil Stahuljak započeo je svoj stručni i znanstveni curiculum u Konzervatorskom zavodu Hrvatske, gdje je desetljećima radio kao konzervator. U živoj praksi, neprekidno na terenu, izgrađivao se onaj njegov posve rijedak osobeni lik: profinjenog, senzibilnog, tihog i povučenog erudite, teoretičara i velikog stručnjaka zaštite spomenika kulture, koji se u stručnim raspravama znao žustro progovoriti i zagrijati atmosferu. Sjetimo se samo kako smo ga pomno slušali kad nam se kao doajen struke obratio na I. Kongresu hrvatskih povjesničara umjetnosti. Očuvanje baštine bilo mu je najpreča briga. Svoju pomno skupljanu zbirku i dragocjenu ostavštinu dobro je zbrinuo za pokoljenja u Muzeju grada Zagreba, a ovaj se za uzvrat o njemu do smrtnog časa zahvalno skrbio. Sve dok mu je njegovo krhko zdravlje dopuštalo neizostavno nam se pridruživao u Društvu povjesničara umjetnosti na stručnim raspravama o gorućim problemima našeg spomeničkog nasljeđa i umjetnina. Njegove primjedbe uvijek su primjerno ocrtavale lucidnu misao i veliko iskustveno znanje stručnjaka. Stoga ne iznenađuje što je ubrzo, već potkraj pedesetih godina, postao predavač teorije i zaštite spomenika kulture na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje u stvari utemeljuje katedru zaštite spomenika. Kao profesor Tihomil Stahuljak nije bio samo rutinirani nastavnik. Svojim studentima, ali i drugim mlađim kolegama nije samo nesebično predavao svoja znanja, već im je prenosio svoj duboko izgrađeni etički odnos prema spomenicima i njihovu integritetu, a to je mnogo više.
Svojim istraživanjima što ih je započeo kao konzervator širio je spoznaje bez velike pompe. Potiho za vrijeme rata iskapao je ruševine gradina Samobora i Susedgrada. Nešto kasnije usmjerio je najveću pozornost na srednjovjekovne, a potom i barokne zidne slike, te barokne rezbarene oltare Hrvatskog zagorja. Među prvima je istraživao barok na sjeveru Hrvatske i prvi je revalorizirao historicizam 19. stoljeća. Pedesetih godina najžustrije je proučavao drvene crkve i kapele, a šezdesetih dvorce sjeverne Hrvatske. Drvene crkve i kapele proučavao je, prema vlastitim riječima, "najviše zato da ne iščeznu iz Hrvatske bez svakog traga, a dvorce zato da u Hrvatskoj (onako prepušteni posvemašnjoj propasti) ostanu barem zabilježeni".
No, danas se čini kao da je namjerno učinio sve da “zametne pisani trag” o svome djelu i djelovanju. Objavio je tek nekoliko iverja sa svoga radnog stola, ali nikad nije sustavno objavio građu koju je prvi istraživao. Sve je usmeno predavao drugima. Još osamdesetih godina dovršio je rukopis knjige o Klanjcu, koju nije objavio. Na njegovu istraživačkom putu predšasnik i uzor bio mu je Gjuro Szabo. Kao malo koji sljedbenik prof. Stahuljak višestruko mu se odužio svojim prvijencem, knjigom “Gjuro Szabo, djelo jednog života”, koja je značajno djelo povjesnoumjetničke i konzervatorske historiografije. I ta knjiga ne bi ugledala svjetlo dana da mu ju DPUH, koje ju je izdalo, nije naprosto istrglo iz njegove rukopisne ostavštine 15 godina nakon što je 1980. potpisao uvodno slovo. Kao branitelj spomenika vlastoručno ih je štitio u svojim vitalnim godinama, a pod kraj dugoga života, umjesto da rezimira svoje spoznaje, lišen svake sebičnosti podigao je spomenik pioniru konzervatorstva na sjeveru Hrvatske, čijim je utabanim tragovima nastavio djelovati. Nije li to najbolji dokaz plemenitosti duha i osjećaja obvezujuće odgovornosti, što zasigurno jače od bilo čega govori o moralnim vrlinama, o ljudskosti i etičnosti, koje s odlaskom Tihomila Stahuljaka iz naši redova možda i gube bitku.
Profesor Stahuljak pripadao je onoj značajnoj, legendarnoj i pomalo bizarnoj grupi hrvatskih povjesničara umjetnosti i kulture, koji su lišeni taštine uporno istraživali i interpretirali hrvatsku kulturu i umjetničku povijest prenoseći svoje znanje studentima i suradnicma : usmeno, neposredno, in situ na terenu, u živo na spomenicima, a ne iz knjiga.
Svojim istraživanjima što ih je započeo kao konzervator širio je spoznaje bez velike pompe. Potiho za vrijeme rata iskapao je ruševine gradina Samobora i Susedgrada. Nešto kasnije usmjerio je najveću pozornost na srednjovjekovne, a potom i barokne zidne slike, te barokne rezbarene oltare Hrvatskog Zagorja. Među prvima je istraživao barok na sjeveru Hrvatske i prvi je revalorizirao historicizam 19. stoljeća. Pedesetih godina najžustrije je proučavao drvene crkve i kapele, a šezdesetih dvorce sjeverne Hrvatske. Drvene crkve i kapele proučavao je, prema vlastitim riječima, ″najviše zato da ne iščeznu iz Hrvatske bez svakog traga, a dvorce zato da u Hrvatskoj (onako prepušteni posvemašnjoj propasti) ostanu barem zabilježeni″.
No, danas se čini kao da je namjerno učinio sve da "zametne pisani trag" o svome djelu i djelovanju. Objavio je tek nekoliko iverja sa svoga radnog stola, ali nikad nije sustavno objavio građu koju je prvi istraživao. Sve je usmeno predavao drugima. Još osamdesetih godina dovršio je rukopis knjige o Klanjcu, koju nije objavio. Na njegovu istraživačkom putu predšasnik i uzor bio mu je Gjuro Szabo. Kao malo koji sljedbenik prof. Stahuljak višestruko mu se odužio svojim prvijencem, knjigom Gjuro Szabo, djelo jednog života, koja je značajno djelo povjesnoumjetničke i konzervatorske historiografije. I ta knjiga ne bi ugledala svjetlo dana da mu ju DPUH, koje ju je izdalo, nije naprosto istrglo iz njegove rukopisne ostavštine 15 godina nakon što je 1980. potpisao uvodno slovo. Kao branitelj spomenika vlastoručno ih je štitio u svojim vitalnim godinama, a pod kraj dugoga života, umjesto da rezimira svoje spoznaje, lišen svake sebičnosti podigao je spomenik pioniru konzervatorstva na sjeveru Hrvatske, čijim je utabanim tragovima nastavio djelovati. Nije li to najbolji dokaz plemenitosti duha i osjećaja obvezujuće odgovornosti, što zasigurno jače od bilo čega govori o moralnim vrlinama, o ljudskosti i etičnosti, koje s odlaskom Tihomila Stahuljaka iz naših redova možda i gube bitku.
U ime sviju nas i onih prijatalja i kolega povjesničara umjetnosti, koji na ovaj tužnoi ispraćaj nisu mogli doći, opraštamo se od profesora Tihomila Stahuljaka. Njegov plemeniti lik i djelo što ga je ugradio u našoj sredini dugo će nas još nadahnjivati.
Ivanka Reberski |
|
| NEDJELJA - UTORAK, 4., 5. i 6. 11. 2007. |
VENECIJA - posjet bijenalu
Stručno putovanje u Veneciju na 52. venecijanski bijenale. |
|
| Srijeda, 14. 11. 2007. |
| Vrata gradova terra ferme - predavanje dr. sc. Andreja Žmegača, IPU |
|
| Subota, 17. 11. 2007. |
Obilazak dvorca Veliki Tabor nakon izvršenih restauratorskih radova
Stručno vodstvo: Drago Miletić
Na putu za Veliki Tabor posjetit će se Galerija Antuna Augustinčića u Klanjcu i razgledati Klanjec. |
|
| Srijeda, 21. 11. 2007. |
Predavanje: Zadobarje, Crkva sv. Antuna pustinjaka - nove spoznaje
Predavač: Marinka Mužar, Konzervatorski odjel Karlovac |
|
| Četvrtak, 29. 11. 2007. |
| Posjet izložbi "Stotinu kamenčića izgubljenog raja – romanička skulptura u muzejima i zbirkama između Save i Drave" uz stručno vodstvo autora izložbe prof. dr. Vladimira Gossa |
|
| 19. 12. 2007. |
Poziv na REDOVNU SKUPŠTINU DPUH
DNEVNI RED
1. Utvrđivanje kvoruma
2. Imenovanje radnih tijela Skupštine
a) Imenovanje predsjedavajućeg Skupštine (1 član)
b) Imenovanje radnog predsjedništva (4 člana)
c) Imenovanje zapisničara (1 član)
d) Imenovanje ovjerovitelja zapisnika (2 člana)
3. Usvajanje Dnevnog reda
4. Izvješće o radu i djelovanju DPUH u 2007. godini
5. Izvješće o financijskom poslovanju DPUH u 2007. godini
6. Osnivanje Podružnice DPUH u Splitu
7. Pravilnik - Ustroju DPUH s podružnicama
8. Informacija o pripremama za 3. kongres hrvatskih povjesničara umjetnosti
9. Prijedlozi članova o daljnjim aktivnostima i programu djelatnosti Društva – rasprava
9. Razno |
|
| 27. 12. 2007. |
PROSVJED PROTIV DESTRUKCIJE PREDGRAĐA PILE U DUBROVNIKU(Izjava s godišnje Skupštine Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske, prosinac 2007.)
Upućeno na adrese: UNESCO; Predsjednik RH Stjepan Mesić; Predsjednik Vlade Ivo Sanader, Ministarstvo kulture RH, Ministar kulture Božo Biškupić; Hrvatsko vijeće za kulturna dobra, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministrica Marina Matulović Dropulić; Savjet za prostorno uređenje; Urbanističke inspekcije; Građevinske inspekcije; Udruženje hrvatskih arhitekata; Dubrovačko-neretvanska županija; Poglavarstvo grada Dubrovnika; Konzervatorski odjel Dubrovnik; Dubrovačke udruge
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske podržava «Građansku incijativu za spas Dubrovnika» u prosvjedu protiv destrukcije jedinstvenog povijesnog vrtnog predgrađa Pile gdje se trenutačno ruše spomeničke strukture zbog realizacije projekta «uređenja» Pila. Zbog rješenja prometa na Pilana projekt predviđa intervencije koje uništavaju više slojeva povijesnih vrijednosti Pila, a problem prometa rješava ipak samo provizorno.
Pojedini mjerodavni i ugledni stručnjaci, organizacije za skrb o spomeničkoj baštini Dubrovnika, kao što su Društvo prijatelja prirode «Dub» i Društvo prijatelja dubrovačke starine te građani sustavno su godinama iznosili primjedbe, kritike i alternativna rješenja u vezi s ovim, ali i drugim projektima koji nedovoljno respektiraju kulturne i prirodne vrijednosti Dubrovnika i prijete im gubitkom. Nažalost te inicijative nailaze na gluhe uši. Sadašnjim potrebama trebao bi se žrtvovati dio po dio baštine Grada koja odavno ima status svjetske baštine.
Kao što godinama upozorava najveći autoritet za vrtnu kulturu i arhitekturu Dubrovnika, dr. Bruno Šišić, jedinstvenost i važnost Pila nisu dovoljno poznati ni spoznati. Pile su integralni dio velike urbane cjeline Grada, planirana četvrt posebnog urbanističkog i arhitektonskog identiteta. Pile sadrže veliko nasljeđeno bogatstvo: kultivirane vrtove, javne parkove, trgove i pjacete, mrežu estetski oblikovanih javnih komunikacije, arhitekturu svih razdoblja, među njima vrhunska dostignuća renesanse i baroka, javne spomenike, a odlikuje se ugođajem vrtnog grada. Pile su, napokon, živi dio grada, sa žiteljima koji njeguju tradiciju i imaju snažnu urbanu svijest. Sve to predstavlja obvezu za svaku inovaciju ili intervenciju u toj slojevitoj, fino strukturiranoj sredini koju kao i urbanu jezgru treba očuvati i štititi svim sredstvima.
Društvo povjesničara umjetnosti poziva sve gradske institucije da u ime dobrobiti Grada i nacionalne kulture razmotri rješenja sadržana u projektu za Pile, kao i u Generalnom urbanističkom planu Dubrovnika i okrene se alternativnim, defanzivnim rješenjima koja štite naslijeđene urbanističke i arhitektonske vrijednosti. Iako promet, napose na Pilama, pripada najtežim i najozbiljnijim problemima, on je ipak samo jedan problem. Razvoj i nužna transformacija moraju počivati na usklađivanja svih problema uz osnovni, objedinjujući zahtjev, a to je zaštita baštine koja je i temelj ekonomskog prosperiteta grada. Drugim riječima, čuvanje i kultiviranje baštine ima gospodarsku, stratešku važnost.
Planovi i projekti se mogu mijenjati, ali promašene ili pogrešne realizacije teško se uklanjaju i često ostaju kao trajna šteta. Dubrovnik zaslužuje i zahtijeva najveći napor i najvišu kvalitetu. U tome ima pravo tražiti pomoć i podršku najboljih snaga u zemlji i obratiti se svijetu. Pile bi mogle proizvesti preokret bude li volje i svijesti.
Danas tu volju i svijest iskazuje «Građanska inicijativa za spas Dubrovnika». Ona nema provedbenu moć, ali ima etički i kulturni legitimitet. Društvo «Dub» unatrag stotinu godina doprinosi svojim akcijama kultiviranju Pila. Društvo povjesničara umjetnosti pridružuju se akciji za Pile, a bude li potrebno pridonijet će internacionalizaciji problema. |
|
| 15. 1. 2008. |
NATJEČAJ ZA DODJELU NAGRADE DPUH
Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2007. godinu
U skladu s čl. 27. Statuta DPUH izglasanim na Skupštini 27. rujna 2006. godine, Upravni odbor Društva objavljuje Natječaj za dodjelu “Nagrade DPUH Radovan Ivančević” za 2007. godinu i to:
- Nagrada DPUH Radovan Ivančević za životno djelo (1 nagrada)
- Godišnja nagrada DPUH Radovan Ivančević (1 nagrada)
- Povelje DPUH za unapređenje i promicanje povijesti umjetnosti (5 povelja)
Prijedlog mora sadražvati:
- obrazloženje
- biografiju i bibliografiju (obavezno uz prijedlog za životno djelo).
U obrazloženju valja jasno naglasiti za koju nagradu je predloženik nominiran (životno djelo ili godišnja nagrada). Za godišnju nagradu mora biti točno navedeno i priloženo “djelo” objavljeno ili izvršeno u zadnje dvije godine.
Prijave koje nisu u skladu s navedenim zahtjevima neće se razmatrati.
Natječaj je otvoren zaključno do 15. veljače 2008. godine. Prijave vrijede isključivo ukoliko su poslane do objavljenog roka, a uvažava se datum poštanskog pečata.
Sve prijave za natječaj primaju se isključivo poštom na adresu:
Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Preradovićeva 44
10000 Zagreb |
|
| Četvrtak, 31. 1. 2008. |
Posjet izložbi "Dominikanci u Hrvatskoj"
Stručno vodstvo: autor izložbe akad. Igor Fisković |
|
| Srijeda, 13. 2. 2008. |
| Promocija Zbornika II. kongresa povjesničara umjetnosti Hrvatske, izd. Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 2007.
Zbornik će pomovirati: dr sc. Irena Kraševac, dr. sc. Frano Dulibić i dr. sc. Milan Pelc
|
|
| Srijeda, 20. 2. 2008. |
Dokumentarni film Stoljetna sveučilišna dama (u povodu 100-te godišnjice osnutka ALU u
Zagrebu)
Autor filma: Anđelko Hundić (scenarij i režija) |
|
| SRIJEDA 12. 3. 2008. |
Posjet RIZNICI zagrebačke Katedrale
Stručno vodstvo: S. Lina Plukavec, voditeljica Riznice. |
|
| SUBOTA 29. 3. 2008. |
Stručni obilazak: LUDBREG i okolica i posjet Restauratorskoj radionici
Stručno vodstvo: voditeljica Restauratorskog centra Venja Bubnjarić- Vučković
I dr. sc. Katarina Horvat-Levaj
Program puta:
Martijanec - župna crkva sv. Martina (1767-1775; dvorac Patačić-Rauch (19. st.)
Križovljan - crkva sv. Križa (13. st.)
Ludbreg - žup. Crkva Presvetog Trojstva (barokizirana u 17. st.); Trg sv. Trojstva; dvorac Bathyany (renesansni, barokiziran u 18. st., prvi spomen u izvorima 1320. g.), danas Restauratorski cenatr HRZ; Svetište presvete krvi Isusove (zavjetno svetište Hrvatskog saboa)
Veliki Bukovac - žup. crkva .sv. Franje Asiškog, barokno-klasicistička, poč. 18. st.; dvorac Drašković, barokno-klasicistički, (2/2 18. st.).
Križančija - Grobna kapela obitelji Drašković (1731. g.), nedavno rekonstruirirana, |
|
| SRIJEDA, 9. 4. 2008. |
Crkva sv. Ane u Slavonskom Brodu – u povodu obnove (uvodno predavanje uz stručno putovanje u Slavonski Brod)
Predavač: Zlatko Uzelac
Valorizacija, predstavljanje projekta obnove i rekonstrukcije koja je u tijeku. |
|
| SRIJEDA, 16. 4. 2008. |
Predavanje: Klub arhitekata – natječaj za regulaciju Kaptola i okolice
Izlagač: Krešo Galović |
|
| SUBOTA, 19. 4. 2008. |
| Stručna ekskurzija: SLAVONSKI BROD – Tvrđa, crkva sv. Ane, tvrđava Stara Gradiška. |
|
| SRIJEDA 23. 4. 2008. |
Dodjela Nagrada DPUH "Radovan Ivančević" u Muzeju za umjetnost i obrt
Dobitnici nagrada za 2007. godinu su:
dr. sc. Đurđica Cvitanović – nagrada za životno djelo
dr. sc. Milan Pelc – godišnja nagrada
Josip Stošić, prof. – povelja
Ivan Tenšek, d.i.a. – povelja |
|
| SRIJEDA, 14. 5. 2008. |
| Urbanistički plan Gornjeg kraja, najstarijeg dijela Samobora ili sudbina kulturnog krajolika
Plan će izložiti i raspravu voditi dr. sc. Željka Čorak. |
|
| SUBOTA, 17. 5. 2008. |
Stručna ekskurzija u OSIJEK
- Galerija likovnih umjetnosti Osijek, izložba »Paulus Antonius Senser (1716.–1758.) – Prvi barokni slikar u Osijeku«. Autorica izložbe, studije i kataloga je dr. sc. Mirjana Repanić-Braun koja nas je provela kroz izložbu.
- Razgledavanje grada s naglaskom na »secesiju« i osječku Tvrđu, uz stručno vodstvo prof. Grgura Marka Ivankovića iz Muzeja Slavonije i dr. sc. Andreja Žmegača. |
|
|
| |
|
|
|
| |
|
